SRIJEMSKI VINSKI VIKEND: WINE PARK U SREMSKOJ MITROVICI I FRUŠKOGORSKI WINE & WALK U IRIGU
Posljednjeg vikenda u kolovozu Srijem je poprište dviju nadasve zanimljivih vinskih evenata. U subotu, 26. kolovoza u Sremskoj Mitrovici održan je vinski festival „Vinski park“, a sljedećeg dana u tridesetak kilometara udaljenom Irigu održana je prva fruškogorska vinska šetnja – Fruška Wine & walk. Više nego dovoljan motiv za posjet susjednoj Srbiji i uživanje u tom božanskom nekataru – vinu.
Sremska Mitrovica se nalazi uz autoput Zagreb – Beograd i relativno je lako do nje doći, no tijekom ljeta kada je velika fluktuacija njemačkih gastarbajtera koji odlaze ili se vraćaju s godišnjih odmora u svojim matičnim zemljama nije loše birati i alternativne, male granične prijelaze. Pa sam tako i ja ušao te subote u Srbiju preko GP Tovarniik – Šid. Na ulasku u Srbiju na granici nije bilo nikoga, ali sam svejedno morao malo pričekati jer im je „pao sustav“. No bolje i nekoliko minuta čekanja no nekoliko sati. Tovarnik je poznat kao rodno mjesto hrvatskog književnika Antuna Gustava Matoša, a Šid je simpatična srijemska varošica u kojoj se nalazi odličan restoran Agropapuk. Od Šida do Mitrovice pedesetak je kilometara i možete birati hoćete li se do nje voziti simpatičnim srijemskim selima kao što su Gibarac, Kukujevci i Martinci čiji su zaštitni znak tipične srijemske kuće sa lažnim pročeljima ili će te u Šidu skrenuti desno i potom se kod Adaševaca uključiti na autoput izbjegavši pritom GP Bajakovo.
Sremska Mitrovica sjedište je Sremskog upravnog okruga, a nekoć je bila, za vrijeme tetrarhije jedno od četiri središta Rimskog carstva. Ostaci antike vidljivi su na svakom koraku; od sada zaštićene carske palače do antičkih ruševina diljem grada ostavljenih utjecaju atmosferalija. Poput Rima i Mitrovica je smještena na sedam brežuljaka, a u njoj je rođeno čak šest rimskih careva. Jedan od njih je bio i Marko Aurelije Prob koji je rođen u Sirmiumu (današnjoj Mitrovici) 232. godine. Povjesničari se ne mogu složiti da li je on prvi introducirao vinovu lozu na području Panonije ili je samo dozvolio njen ponovni uzgoj, no ono što je sigurno jest da ima velike zasluge za povijest vinogradarstva na panonskom području. Vodio je brojne uspješne ratove sa barbarima koji su ugrožavali njegovo carstvo, a na kraju su mu presudili vlastiti vojnici ubivši ga kada im je u mirnodopskim uvjetima dao zadatak da isuše močvaru kod Sirmiuma tako što će prokopati kanal do Save. Prob, car vinofil danas bi zasigurno bio ponosan da zna da je njegov Sirmium domaćin jednog takvog sjajnog vinskog eventa kao što je „Vinski park“.
Posjet Sremu i Sremskoj Mitrovici prilika je i da se skoči malo do Mačve koja se nalazi s druge strane Save. Preko puta Sremske je Mačvanska Mitrovica (njih povezuje pješački most vrlo nalik na onaj osječki), a nešto niže i selo Salaš Noćajski, a u njemu se nalazi termalni spa centar „Plava zvezda“. Na vrhuncu toplinskog vala nismo tražili neku hladnu gorsku rječicu koja bi za par minuta boravka jamčila cjelodnevno osvježenje, a nismo se odlučili ni na široku, prostranu, mlaku Savu, već za termalne izvore. Uvik kontra! A po definiciji voda sa termalnog izvora uvijek mora biti najmanje 8,3 stupnjeva toplija od temperature okolnog zraka. Znači ako je vani preko 40 stupnjeva onda je u vodi 50, pa kada izađeš van bude ti ugodno i svježe i na plus 40. Zgodna teorija možda, ali preporučujem da ju testirate na vlastitu odgovornost jer toga dana je bilo toliko vruće da se niti hladno točeno pivo nije doimalo hladnim; kao da se otoplilo isti tren kad je izašlo iz točionika. Ono što je zanimljivo kod „Plave zvezde“ jest to da primaju ograničen broj ljudi. Potrebno je nazvati i zatražiti rezervaciju, pa nikad nije prevelika gužva. Koliko ležaljki toliko i posjetitelja. Osim caffe bara imaju i restoran, a wok koji sam kušao bio je sasvim ukusan.
Sam festival „Vinski park“ startao je u mitrovačkom gradskom parku u 17.00h. Koncept je takav da za simboličnu cijenu od 600 dinara iliti 5 eura dobijete festivalsku narukvicu i vinsku čašu i imate priliku kušati nekoliko stotina različitih vrsta vina. Nakon pregrijavanja u Plavoj zvezdi plan je bio koji sat odmoriti u apartmanu, a zatim se zaputiti ka vinskom parku koji se nalazi na početku ulice u kojoj smo odsjeli – Parobrodske. No trebao sam prije planiranog odmora samo ponešto nabrzinu skočiti do grada, a na povratku, gle slučajnosti sam prolazio pored vinskog parka pa odlučio samo malo proviriti… i naravno ostao.
Jedan za drugim nizali su se dragi poznanici i prijatelji poput vlasnika i urednika Hedonist magazina Gabora Vecseya i brojnih drugih. Tu je bio kutak i za pivopije kojeg je držala lokalna craft pivovara Manguliner, a osim hedonističke ovaj festival je imao i edukativnu dimenziju, pa je tako sommelierka Marija Bojović prije samog festivala održala školu vina na kojoj su polaznici mogli naučiti nešto o prezentaciji degustaciji vina, povijesti i sortama vina, sparivanju vina i hrane, itd.
Nemoguće je nabrojati sve vinarije, a pogotovo sva vina koja su bila zastupljena na festivalu, jer je ovogodišnji „Vinski park“ okupio preko sto vinarija koje su predstavile više od 700 različitih etiketa vina, a tu je bilo još i dvadesetak lokalnih proizvođača gastro delicija. Po riječima znalaca sremsko mitrovački „Vinski park“ najveći je vinski festival na otvorenom u Srbiji. Iako velik, ovaj festival nije glomazan. Gradski park dovoljno je velik da primi preko sto izlagača i sve zainteresirane vinofile, a Sremska Mitrovica osim ovog festivala ima i vinoteku „Vino i tako to“ koja je na festivalu prezentirala vina stranih, napose francuskih proizvođača.
Zemlja partner ovogodišnjeg izdanja festivala je bila Slovenija, a obradovala me i prisutnost vinarija iz hrvatskog dijela Srijema poput Buhača i Vinara Hrvoja Markovinovića iz Iloka. U srbijanskom dijelu Srijema postoji i institut za vinogradarstvu i vinarstvo sa sjedištem u Sremskim Karlovcima na kojem je križanjem stvoren pregršt novih sorata vinove loze, a u Sremskim Karlovcima je i najveća koncentracija vinarija na jednom mjestu. Jedna od njih je i vinarija Bailo, a oni u ponudi imaju i Petru i Neoplantu i Silu i Probus. Petra je nastala ukrštanjem sorti kunbarat i traminac, neoplanta je dijete smederevke i traminca, sila je spoj ružice i chardonnaya, a „carska sorta“ probus je dobiven ukrštanjem kadarke i cabernet sauvignona.
Osim cara i sorte vina Probus je i ime moderne obiteljske vinarije locirane na potezu od Velikih Radinaca prema Šuljamačkoj, Glavici nedaleko od Sremske Mitrovice. Njihov BeliM je orange vino; kupaža rizlinga i traminca svojevremeno proglašena najboljim orange vinom Srbije. Impossible je kupaža merlota i traminca nastala pet – nat (petillant – naturel) metodom. Riječ je o prirodnom pjenušavom vinu nastalom starinskim metodama (methode ancestrale).
Kao i prošle godine otprilike u ovo doma na manifestaciji “Gastro Srem” u Staroj Pazovi, tako sam i ove godine u vinskom parku uživao u sjajnim vinima Ane Naglić iz Surčina. Kod sremsko karlovačke vinarije Kosović kušao sam njihov bermet u bijeloj i crnoj varijanti. Tu je bila i sjajna vinarija Tonković sa subotičko – horgoške pješčare koja proizvodi vina samo od sorte kadarka.
Nakon vojvođanskih, nekoliko riječi o vinarijama iz centralne Srbije. Vinarija Stupovi manastirska je vinarija sa Sandžaka, odnosno iz Raške oblasti. Manastir Đurđevi stupovi jedan je od najstarijih manastira Srpske pravoslavne crkve čija je izgradnja završena 1171. Nalazi se u Starom Rasu kod Novog Pazara, a 1979. godine upisan je na UNESCO-ov popis svjetske baštine. Ovaj drevni manastir proizvodi i vrhunska crna vina; merlot i cabernet sauvignon.
Vinarija Ralević iz Paraćina ima odličan vranac i tamjaniku, i tako bih mogao nabrajati unedogled, pa stoga dajem toplu preporuku svima koji ovo čitaju da mitrovački Vinski park posjete već sljedeće godine. Kada se pije vino potrebno je i piti vodu da se ne bi dehidriralo, a potrebno je i dobro jesti da te vino ne bi (prebrzo) omamilo. Između dvije sesije festivala otišli smo u restoran Giovanni, a odabir njihove mućkalice bio je pravi pogodak.
Nakon jednog „koncentriranog“ vinskog događaja nedjelja je bila rezervirana za jedan „disperzirani“ vinski event: Fruškogorska vinska šetnja – Fruška Walk & Wine 2023. Nedjelja je u potpunosti bila obrnuto proporcionalna suboti, ali ipak je tu jedna zajednička magična poveznica – vino. Sremska Mitrovica se nalazi na Savi, u „svinjskom Sremu“, a Irig na Fruškoj Gori, u „vinskom sremu“. Mitrovica je grad, Irig je varošica. Za razliku od Mitrovice gdje je stotinjak vinarija bilo locirano na potezu od 0,76 km na 7,6 km dugoj kružnoj trasi Fruška Walk & Wine-a smjestilo se desetak vinarija. Ali nekad doslovno manje predstavlja više. Nakon intenzivnog vinskog subotnjeg hedonizma nedjeljna šetnja po vinorodnim brežuljcima uz degustaciju vina svakih kilometar ili dva došla je kao idealna chill out shema. Osim toga najljepše je kušati vina ondje gdje ona i nastaju.
Bio sam dodijeljen grupi koja je startala u 11.00h sa Ribarskog trga u Irigu koji je bio cijeli u wine & walk ikonografiji; svod koji vodi do eventa i pozornica s Fruška W&W motivom, kao i photo selfie točka. Dobrodošlicu je sudionicima iskazivala Sremica obučena u narodnu nošnju koja je zvoncem dozivala wine walkere da svrate na tradicionalan fruštuk sastavljen od domaće pogače, kuhanih jaja i krumpira, slanine, rajčice i paprike.
Naravno, osim toga tu su bili i svježe ubrani grozdovi grožđa. Prije početka same ture naša vodičkinja ispričala nam je nešto o povijesti Iriga i vinogradarstva na ovome području. Za vrijeme K.u.K. monarhije Irig bijaše izuzetno naprednom varošicom, te je tada i prozvan „tkanicom Srema“. Prije velike kuge 1795./1796. godine koja je pokosila više od polovice stanovništva Irig je brojao 4813 stanovnika što je više nego što ih danas ima i u to vrijeme je bio veći i od Beograda. Za vrijeme kuge svuda oko grada bila je straža, u njega se nije smjelo niti ući, a niti izaći. Na putu prema Rumi postoje dva kipa koja su žitelji Rume podigli jer su bili zahvalni što je tamo bila straža i što se kuga nije proširila na njihovo mjesto.
Nakon nekih 2 kilometra hoda prvi punkt na kojem smo se obreli je bio onaj vinarija Trivanović iz Šida i McC iz Erdevika. Uz zvuke tamburice vinarija Trivanović ponudila je graševinu nazvanu Optimus, svoj pinot grigio i rosé od sorte vina shiraz nazvan Lex. Vinarija McC (McCulloh vina) predstavila je svoja organska i biodinamička vina. Holistički pristup proizvodnji vina koji njeguju vlasnici vinarije, supružnici Don Mc Culloh i Seka Nikolić nalaže da se sve radi u skladu s prirodom, a ne protiv nje. Stoga ne koriste umjetna gnojiva, a niti kemikalije ni na tlu, niti na biljci, ili kako je predstavnik njihove vinarije naglasio okupljenima: „Stari Rimljani su rekli da je u vinu istina, ako proizvodite vino, vi morate biti dio te istine.“
Organizatori su mislili na sve pa se tako u velikim vinskim bačvama u ledu hladila i voda Jazak sa fruškogorskog izvora pored istoimenog manastira. Dalje smo produžili, pritom uživajući u vizurama Fruške Gore do manastira Novo Hopovo gdje doduše nismo uživali u vinu, već u divnom osvježavajućoj vodi sa manastirske česme. U ovom manastiru su pohranjene mošti ranokršćanskog sveca Teodora Tirona, a riječ je o najstarijoj relikviji na tlu Srbije.
Produžujemo dalje do drugog punkta ispod dvije pagode gdje nas očekuju slasni snack zalogaji, live izvedba hitova Olivera Dragojevića i vinarije Fruškogorski vinogradi iz Banoštora, te Molovin i Vinčić iz Šida. U blizini je ribnjak, sjedam ondje na panj i uz vodu uživam u čaši vina, a društvo mi pravi vilin konjic. Neprocjenjivo! Na pola smo puta i treba krenuti dalje.
Na trećem punktu čekaju nas vinarije Alhemija sa beočinske Koruške, Kiš iz Sremskih Karlovaca i Mačkov podrum iz Iriga. Alhemija je mlada vinarija koju je 2019. godine osnovala ekonomistica Nataša Silađi, a nazvana je po njihovom prvom vinu, a iza vinarije Mačkov podrum stoji stari vinski mačak Sava Jojić. Vinarija Kiš, kao i druge karlovačke vinarije poznata je po svome bermetu.
Po nesnosnoj ljetnoj vrućini, prašnjavim prtenim putem produžujemo do posljednje točke na kojoj se nalaze vinarije Deurić iz Male Remete i Milanović iz Surduka. Odlična je njihova neoplanta i sila, a odličan je je i chardonnay i pinot noir vinarije Deurić.
I sremskomitrovački „Vinski park“ i iriški wine & walk u potpunosti su ispunili, pa i premašili očekivanja. Sve u svemu jedan odličan vinski vikend u Srijemu.
About Author
