SIMPOZIJEM O GRAŠEVINI ZAPOČEO FESTIVAL GRAŠEVINE U KUTJEVU
U zadnjim danima proljeća u Panoniji se održava niz vinskih festivala kojima se popunjava praznina između Vincekova i Martinja. 8.9. lipnja održava se Gator fest u Baranji, vikend poslije je festival traminca u Iloku, a u istom terminu se održava i Interfest u Novom Sadu, a sve je započelo zadnjeg dana svibnja festivalom graševine u Kutjevo, preciznije simpozijem o graševini koji je održan u prostoru dvorca Turković u Kutjevu.
Moram priznati da za navedeni event nije mogao biti izabran bolji ambijent. Riječ je o zaštićenom spomeniku graditeljske baštine koji je trenutno u privatnom vlasništvu koncerna Agram i inače nije otvoren za posjetitelje. Također i perivoj uz dvorac zaštiženi je spomenik vrtne arhitekture. Nakon desetak godina obnove 2015. godine ovaj dvorac ponovno je zablistao u punom sjaju i uz novu vinariju Galić jedan je od dva najljepša i najreprezentativnija objekta u Kutjevu.
Ovaj osim brojnih vinara i vinskih stručnjaka okupio je i brojne novinare, influencere, te turističke djelatnike. Požeško slavonska županija na najbolji razbija uvriježenu predrasudu da je sva Slavonija ravna, a grad Požega, kao središte županije je prošle godine predstavila svoj novi branding i slogan koji ga sumira, a koji glasi „Jedino Požega nudi brda & doline“. Možda zvuči i pomalo provokativno, na prvu ruku hvalisavo, ali je to faktografski potpuno točno, i što je najbitnije upečatljivo i lakopamtljivo.
Na početku simpozija bilo je riječi o obnovljivim izvorima energije i energetskoj učinkovitosti u vinarijama, a zanimljivo predavanje na tu temu održala je dr.sc. Vlasta Zanki. Sljedeće predavanje je bilo posvećeno novim sortama vinove loze otpornima na bolesti i pitanju koliko su one pogodne za uzgoj i proizvodnju vina, a izlaganje je održala prof. dr .sc. Jasminka Karoglan Kontić. Predrasudu da vino, pa tako i graševina deblja svojom animalnom studijom opovrgnuo je prof. dr. sc. Mladen Boban.
Zasigurno najzanimljivije izlaganje na simpoziju su imali gosti iz Mađarske, Boglárka Dóra Kovács i Zoltán Györffy na temu četvrt stoljeća rada udruge vinske ceste Villány – Siklos. U Mađarskoj postoji 22 vinske regije, vilanjska vinska regija je geografski najjužnija. Njena površina je 2500 ha, a broj sunčanih sati iznosi 2200. Dominiraju crne sorte, te je cabernet sauvignon zastupljen sa 433 ha, portugizac sa 360 ha, cabernet franc 340 ha, merlot sa 298 ha, frankovka sa 292, a za razliku od hrvatskih panonskih vinogorja graševina je tek na šestom mjestu sa 203 ha.
Vinskim turizmom i vinskim marketingom na području vilanjskog vinogorja upravljaju Tenkes, neprofitni d.o.o. za razvoj vinogorja Villány i udruga Vinske ceste Villány – Siklos. Tenkes d.o.o. obavlja kompletno planiranje i provedbu aktivnosti na području zajedničkog marketinga vina. Rad se bazira na zajedničkim brandovima, a njihov proračun se sastoji od uplata vinarija, tj. od doprinosa za zaštitu podrijetla.
Udruga Vinske ceste Villány – Siklos upravlja vinskim cestama s ciljem poticanja vinskog turizma u regiji, a njeni najvažniji zadaci su organiziranje ocjenjivanja članova vinske ceste, održavanje informativnih tablica, razvoj turističkih paketa i stalnih programa vinskih cesta, promocija vinske ceste u tiskanom i digitalnom obliku,osiguravanje uvjeta za rad informativnog ureda, te posredovanje u smještaju. Udruga se financira iz članarina, te od pružanja usluga.
Kao ilustraciju uspješnosti ove udruge, i Villánya kao turističke destinacije treba istaknuti podatak da su 2010. godine imali 26 tisuća noćenja, a prošle godine čak 58 tisuća. U promatranom periodu svake godine broj noćenja je značajno rastao, bez ijedne oscilacije.
Zanimljivo predavanje je održala i mr. sc. Neda Telišman – Košuta na temu: „Turizam vina: prilika ili neprilika, mogućnosti i uvjeti razvoja turizma vina u Slavoniji i Hrvatskom Podunavlju“. Govoreći o tržišnim trendovima u eno-gastronomskom turizmu da su to kupovanje iskustva, u smislu da turisti traže nesvakidašnji doživljaj, učenje, interaktivnost i zabavu, zatim da traže nešto autentično, domaće, tradicionalno, lokalno, zdravo, kvalitetno i jednostavno, a gastronomija je treći najvažniji razlog dolaska turista u Hrvatsku, a njena važnost kao motiva dolaska kontinuirano raste.
Nakon zaključena simpozija u dvorištu dvorca Turković podijeljena su priznanja najbolje ocijenjenim vinima na ovogodišnjem festivalu graševine. Na ocjenjivanje je ukupno pristiglo 128 uzoraka, 51 uzorak je nagrađen zlatom, a njih 6 velikim zlatom. U kategoriji pjenušava pobijedila je vinarija Perak sa pjenušcem berbe 2015. godine. Najbolje ocijenjeno predikatno vino je graševina ledeno vino Kutjeva d.d. iz 2015. godine. Najbolje ocijenjena graševina starijih godišta je graševina Iločkih podruma d.d. iz 2011. godine. Za najbolje mlado vino berbe 2018 je potpuno neočekivano proglašena graševina Bože Metkovića, što je dokaz da se i u Dalmaciji može uzgojiti i odnjegovati sjajna graševina. Nadajmo se da će se u budućnosti više vinara iz južne Hrvatske odvažiti na takvu dopunu (ili promjenu) proizvodnog asortimana.
Simpoziji o graševini je bio samo uvod u Festival graševine, a program se nastavio izborom vinske kraljice. U subotu su pak dani otvorenih podruma koji će se moći obilaziti kočijom ili vinskim biciklom, vinski maraton i pregršt drugih aktivnosti. Sudeći po intenzitetu kojim se razni vinski maratoni šire po hrvatskim vinogorjima možda ćemo uskoro imati i hrvatsku ligu vinskih maratona.
About Author
