FANTASTIČNA VINSKA MANIFESTACIJA U ILOKU-TRAMINAC JE NAŠ LJUBIMAC

Kada sam sredinom travnja u svoj inbox dobio e-mail kojim se najavljuje festival traminca  sredinom lipnja u Iloku odmah sam si rekao da je to događaj koji se ne smije propustiti i odbijao sam kulturno sve pozive za manifestacije koje se događaju u istom terminu. Imao sam dojam da je festival traminca – Traminac je naš ljubimac ultimativna i must be manifestacija, i sad, nakon završetka festivala mogu reći da sam bio u potpunosti u pravu.

Krenimo po redu, pa počnimo prvo malo o organizatorima, a organizatori su Vinko Ručević, vlasnik jedine prave osječke vinoteke Vinita i vinski publicist Željko Garmaz.

Vinko je, sada već daleke 2014. godine pokrenuo osječki vinski festival WineOs, a to je festival koji je u svojih pet dosadašnjih izdanja izrastao u jedan od najznačajnijih vinskih događaja u Hrvatskoj. To nije samo moje lokalpatriotsko razmišljanje, to kažu svi redoviti posjetitelji vinskih događanja u Hrvatskoj, da samo osječki WineOs i riječki WineRi mogu svojim sadržajem i kvalitetom konkurirati, tj. biti u rangu sličnim vinskim događanjima u glavnom hrvatskom gradu.

Željko je pak neumorni vinski istraživač i popularizator, a svoje vinske priče je dosad ukoričio u nekoliko izdanja. Mnogima su upravo Željkove priče bile trigger da sjednu u automobil i upute se na par stotina kilometara dug put prema željenom odredištu – glavnim akterima neke od njegovih vinskih priča, tj. vinaru i vinariji. Vinkova sistematičnost i pedantnost i Željkova razigranost i lucidnost činili su mi se kao dobra kombinacija uspješne organizacijske priče. I opet sam bio u pravu.

Idemo po redu. Nakon priče o organizatorima treba ponešto reći i o samoj lokaciji na kojoj se održavao ovaj fantastičan festival. Ilok je u cijelom svijetu poznat upravo po tramincu, i britanska kraljica Elizabeta II pila je na svojem ustoličenju iločki traminac. Ovaj fakt tisuću je puta već napisan, a ja u svojim tekstovima nisam sklon prepričavanju općepoznatih činjenica, ali ovo se mora spomenuti. Elizabetina krunidba bila je 2. lipnja 1953., znači ona je na tronu više od punih 66 godina! Možemo se našaliti pa postaviti pitanje da li je konzumiranje iločkog traminca jedan od razloga njene vitalnosti i dugovječnosti!? I na prošlogodišnjem vjenčanju princa Harrya i Meghan Markle također se pio iločki traminac, izborna berba bobica iz 2015. godine što dokazuje da je spona iločkih podruma i britanske kraljevske obitelji postojana, a traje još od 19. stoljeća.

Možda je i zbog te poveznice s jednom kraljevskom obitelji turistička zajednica grada Iloka svoj grad odlučila brendirati pod mottom dunavsko kraljevstvo vina i starina. 1453. godine Hrvatsko – ugarski kralj Ladislav V. Iloku je dao status slobodnog kraljevskog grada, a njegov nasljednik na tronu, Matija Korvin otišao je korak dalje i vladaru Iloka, Nikoli Iločkom dao titulu kralja, i to kralja Bosne. Nikola je posta nominalni kralj Bosne  kada je izumrla domaća bosanska kraljevska loza Kotromanića i kada je već najveći dio Bosne bio pod vlašću Osmanlija. No, Nikola je bio i službeno okrunjen za kralja, a kovao je i kraljevski novac, te izdavao kraljevske povelje. Ilok je tako svojevremeno bio glavni grad kraljevine Bosne u egzilu. Nikola je 1450 godine dao sagraditi vinski podrum ispod svojeg dvorca.

Na području Iloka i Fruške Gore vinova loza se uzgaja od vremena Ilira, a poseban zamah dobiva u vremenu rimskog imperatora Probusa. Nakon povlačenja Osmanlija s ovih prostora uzgoj vinove loze ponovno su popularizirali novi vlasnici Iloka, kneževi Odescalchi, koji 1710. godine donose i prve trsove traminca. Otprilike u isto vrijeme oni prave i novi vinski podrum preko puta starog podruma koji je dao sagraditi Nikola Iločki. Suvišno je ponavljati da u Iloku traminac pokazuje svoje najbolje sortne osobine.

Nakon priče o organizatorima i mjestu održavanja festivala, došlo je vrijeme da se dotaknemo samog sadržaja festivala. Festival je započeo u petak, 14. lipnja, u 11h sa radionicom na kojoj su prisutni sretnici imali priliku kušati čak nevjerojatnih šezdeset različitih vrsta traminaca, a ovo maratonsko kušanje, potrajalo je do 19h.

Uvodno predavanje o tramincu održao je Prof. dr. sc. Bernard Kozina sa Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu koji predaje kolegije Osnove vinogradarstva i voćarstva, te Vinogradarstvo 2 na preddiplomskom studiju, kolegij Tehnologija vinogradarske proizvodnje na diplomskom studij, te modul Ampelofiziologija na poslijediplomskom doktorskom studiju, a od 2003. do 2008. godine bio je predstojnik Zavoda za vinogradarstvo.

U svojem izlaganju naglasio je da još uvijek postoje dileme oko podrijetla sorte traminac. Jedan teorija govori da traminac vuče podrijetlo iz germanofone, sjeveroistočne talijanske regije Južni Tirol (tal. Alto Adige, njem Süd Tirol) u kojoj se nalazi i selo Tramin, a druga teorija ovu sortu veže uz sjeveroistočnu francusku regiju Elzas (fran. Alsace, njem Eisass). Iako danas frankofono, stanovništvo Alzasa je većinom germanskog podrijetla. Zanimljivo je da su i Alzas i Južni Tirol  rubna područja velikih romanskih zemalja koja baštine germansko podrijetlo i tradiciju.

Profesor Kozina dotakao se i razlika između crvenog i mirisnog traminca, te bijelog traminca koji nema mirisa, a u genetskoj šifri odredište i ishodište boje i mirisa je vrlo slično. Traminac je sorta karakteristična za sjevernije krajeve srednje Europe, nije pogodna za uzgoj u toplijim krajevima, a najjužniji traminac u hrvatskoj uzgaja se u vinariji Đuzel kod Imotskog.

Sljedeće predavanje održala je dr. sc. Ivana Alpeza, rukovoditeljica laboratorija za senzorna ispitivanja u Hrvatskom zavodu za vinogradarstvo, vinarstvo i uljarstvo. Naglasila je da se traminac crveni u svijetu uzgaja na ukupno 8100 ha površine, a da u Hrvatskoj postoji 237 ha nasada traminca. Većina tih nasada je u vinogradarskoj regiji Slavonija i Hrvatsko Podunavlje, od toga je u Podunavlju 157 ha, a u Slavoniji 41ha nasada. Prepoznatljive arome grožđa traminca su liči (azijska trešnja), grape i ananas.

Stefan Nećak, vlasnik vinarije Nećak koja se nalazi u Petrovcu na Mlavi u Šumadiji govorio je o tome kako je posadio trsove traminca na području gdje nije uobičajen uzgoj te sorte. Njihovi nasadi površine 3ha nalaze se na lokalitetu znanom i kao „Ruža vetrova“ na kojem prijepodne puše vjetar sa gornjačke klisure, a poslijepodne zapadni vjetar. Prisutnima su ponuđeni za kušanje traminci vinarije Nećak iz 2017. i 2018. godine.

Zoltán Györffy  sa instituta za vinarstvo iz Pečuha na tečnom je hrvatskom jeziku okupljenima govorio o inovativnim potomcima traminca, a imali smo priliku kušati Jázmin iz 2017. i 2018. godine, Sylver i Borsmentu. Nakon njega izlaganje je održao (kako je to Željko Garmaz rekao na „Allo, Allo engleskom) Michel Ginglinger, 13. generacija vinara iz alzaške vinarije Domaine Paul Ginglinger, a kušali smo i nekoliko njegovih traminaca koji su bili iznimno dobro ocijenjeni.

Potom je predavanje održao umirovljeni ekonom Misnih vina d.d. mons. Stjepan Karalić. U biskupijsku vinariju je došao 1974. godine i podigao je na zavidnu razinu. Svojevremeno je to bila jedina privatna, tj. nedržavna vinarija u bivšoj Jugoslaviji čija su se vina mogla naći na policama trgovina diljem zemlje. Pričao je o ledenoj berbi traminca koja je osvježila papu Ivana Pavla II i dala mu prijeko potrebnu energiju, prilikom njegove posjete Đakovu. Ovo vino je oduševilo i sve prisutne na radionici.

Uslijedilo je horizontalno kušanje traminaca Iločkih podruma d.d., a ova tvrtka koja je bila i domaćin prvog hrvatskog festivala traminca u svom proizvodnom asortimanu ima ih čak sedam. Tu su bili kvalitetni i vrhunski traminci, kasne berbe, izborne berbe, izborne berbe bobica, izborne berbe prosušenih bobica i na koncu šlag na kraju – ledena berba traminca. Apsolutna fantazija. Ovo vertikalno kušanje vodila je glavna enologinja Iločkih podruma, gospođa Vera Zima.

Nakon stanke za ručak Danilo Steyer govorio je o tramincima kao bazi za pjenušce, a potom smo i kušali nekoliko njegovih pjenušaca na bazi traminca. Slavko Kalazić vodio je vertikalno kušanje svojih traminaca, a potom je Ivan Barbić, nositelj prestižne titule Master of wine uspoređivao hrvatske sa stranim tramincima iz Domaine Weinbach. A na kraju ove radionice pristigla je i legenda hrvatskog vinarstva, Ivo Enjingi iz Kutjeva koji je prisutnima predstavio svoje tramince.

Program festivala se nastavio u 20.00h na ladanjskom imanju Principovac na kojem je chef Tom Gretić sa svojim timom suradnika upriličio gala večeru u pet slijedova. Kao piće dobrodošlice poslužen je pjenušac Ivana Čobankovića, a večer je zaključena rakijom od traminca – traminkom OPGa Barbarić iz Iloka. Svaki slijed pratio pratila su i dva različita traminca, pa je tako prvi slijed pate od guščje jetre/pečene marelice u medu/brioche sa čvarcima sljubljen sa tramincima Iločkih podruma i vinarije Josić iz 2017. godine. Drugi slijed rižoto od ječma i krvavice/zelena jabuka, hren/tostirani lješnjaci sljubljen je sa tramincima vinarije Časić iz Pakraca i izbornom berbom traminca vinarije Enjingi. Središnji slijed smuđ u smeđem maslacu/ragu od kulena i paprike/krema od kukuruza kombiniran je sa baranjskim tramincima Kolar i Kalazić. Četvrti slijed: vratina od crne slavonske svinje/paljeni poriluk, pečena jabuka/krema od krumpira, umak od smrčaka poslužen je uz traminac Principovac Iločkih podruma i izbornu berbu traminca vinarije TRS iz Iloka. Deset je poslužen uz ledenu berbu traminca iz 2009. godine Misnih vina d.d. i izbornu berbu bobica traminca 2016. godine Iločkih podruma d.d.

I time je nakon punih dvanaest intenzivnih sati bio zaključen prvi dan prvog hrvatskog festivala traminca – Traminca je naš ljubimac. A drugi dan je bio u znaku promenadnog kušanja traminaca koje se održalo također na Principovcu, u sali Princeps. Za svega pedeset kuna posjetitelji su mogli uživati u različitim tramincima različitih vinarija iz različitih vinogorja. Fokusirao sam se uglavnom na vina koja nisu prezentirana dan ranije u sklopu radionice ili gala večere. Tu treba spomenuti Mačkov podrum iz Iriga, Iločka polja i podrum Marija iz Iloka, vina Bodren ih Huma na Sutli, vinariju Đurđić iz Sremskih Karlovaca, vinariju Soldo iz Vetova i brojne druge.

Nakon vrhunske organizacije prvog hrvatskog festivala traminca pomalo je nezahvalno očekivati da će Vinko & Željko sljedeće godine napraviti dodatni sadržajni i kvalitativni iskorak, ali poznavajući ovaj tandem to će se zasigurno dogoditi, jer traminac je naš ljubimac.

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Instagram did not return a 200.