WINE VISION BY OPEN BALKAN 2023

November 21, 2023 HedonismTourism Leave a comment

Vinski festival Wine vision by open Balkan održan je ove godine po drugi puta i nesumnjivo riječ je o jednom od najvećih vinskih festivala u ovom dijelu Europe. I nije riječ samo o vinskom festivalu jer su se pod kapom vinske vizije otvorenog Balkana okupile i brojne destilerije, te proizvođači hrane što ovaj festival čini jednim vrhunskim hedonističkim doživljajem. Beograd je i inače poznat kao centar vrhunske zabave na razmeđi Srednje Europe i Balkana. Vinska vizija otvorenog Balkana samo dodatno učvršćuje taj imidž.

Vinarija Vučji podrum iz Sombora sa vinogradima u Bačkom Monoštoru zlatnu medalju je dobila za svoj chardonnay, a srebrne za sauvignon blanc i Vučju krv – kupažu merlota i cabernet sauvignona. Ako u svijetu vina već postoji Ždrepčeva krv i Bikova krv onda tu mora postojati mjesta i za Vučju krv. Etiketu ovog vina krasi motiv somborskog slikara Save Stojkova. U njihovim vinima moći će te uživati na i na somborskom Međunarodnom festivalu vina i hrane Ravangrad wine fest koji se ove godine održava 09. prosinca u svečanoj sali Crystal lux.

Kad smo već kod Sombora u kontekstu priče o Vinskoj viziji otvorenog Balkana svakako treba spomenuti i vinariju VRT koja je na prošlogodišnjem, prvom izdanju ovog festivala dobila nagradu za najbolje bijelo vino za svoj pinot sivi nazvan Pesak sivi. Bio je to velik uspjeh za njih, ali i za općinu Sombor pozicioniravši je na mapi Srbije kao nezaobilaznu vinsku destinaciju.

Vinarija Moravski Val iz Trstenika čiji se vinogradi nalazi na južnim obroncima Gledićkih planina pažnju je plijenila sa svojom tamjanikom, vinarija Savić iz sela Lipovica kod Topole ima sjajan barrique chardonnay. Vinarija Zmajevac iz okolice Topole pažnju nam je privukla sa svojom crnom tamjanikom. Odličan je i chardonnay Novaka Đokovića, a kako ne bi bio kada ga potpisuje Mladen Dragojlović.

Zaharchev family winery dolazi iz grada Kavadarci u Sjevernoj Makedoniji. Na njihovom štandu kušali smo autohtonu makedonsku vinsku sortu zvanu stanušina. Vino od istoimene sorte u Beograd je donijela iz vinarija Popovi, a nazvala ju je Momina solza. Makedonska vinarija Venec ima sjajan vranac nazvan Orle koji je odležavao šest mjeseci u hrastovim bačvama. Vinarija Popov ima odličan cuvée prestige (cabernet sauvignon + cabernet franc). Vinarija Kamnik zaintrigirala nas je sa svojim vinom od sorte carménére.

Moglo bi se tako nabrajati do unedogled pa je najbolje navesti najbolja vina na ocjenjivanju u sklopu ovogodišnjeg Wine vision by open Balkan. Trofej za najbolje slatko vino osvojio je traminac kasna berba iz 2016. godine Fruškogorskih vinograda. Nagradu za najbolje orange vino osvojio je traminac Uncensored iz 2021. godine vinarije Bikicki. Priznanje za najbolje pjenušavo vino dobio je Trijumf noir brut vinarije Aleksandrović iz 2019. godine. Trofej za najbolje rosé vino dobila je Vinarija 100 žena za svoj rosé iz 2022. godine.

Trofej za najbolje crveno vino od autohtonih sorti dobio je prokupac 1186 iz 2020. godine vinarije manastira Studenica. U kategoriji autohtonih bijelih sorti trijumfirala je vinarija Tikveš sa svojom žilavkom Bela voda iz 2022. godine. Najboljim desertnim vinom proglašen je bermet vinarije Veritas – Ćuković iz 2021. godine. Nagradu za najbolje bijelo vino osvojila je vinarija Krstašica za svoj sauvignon blanc iz 2021. godine, a trofej za najbolje crno vino vinarija Chichateau za svoju Fabulu lagum iz 2019. godine.

Najboljim vinom Srbije proglašen je chardonnay iz 2022. godine vinarije Zvonko Bogdan. National trophy za Sjevernu Makedoniju osvojio je Cabernet sauvignon Ten barrels reserva iz 2020. godine vinarije Kamnik, a istu titulu za Albaniju osvojio je Shes i Bardhë vinarije Duka.

Iako su na ovom festivalu svoja vina predstavljale i Austrija, Bosna i Hercegovina, Bugarska, Crna Gora, Čile, Francuska, Grčka, Hrvatska, Italija, Izrael, Mađarska, Nizozemska, Njemačka, Portugal, Rumunjska, Sjedinjene Američke Države, Slovenija, Španjolska, Švicarska te Velika Britanija nagrada National trophy dodijeljena je samo za Albaniju, Srbiju i Sjevernu Makedoniju jer su ove tri zemlje i osnivačice inicijative Otvoreni Balkan.

Posebnu priču u okviru festivala činile su destilerije. Svi znaju da je Srbija rakijaška velesila. Ono što su ponudili od rakija na Vinskoj viziji otvorenog Balkana samo je učvrstilo taj dojam.

Destilerija Rtanjska nalazi se kod grada Boljevca, kako i samo ime sugerira u podnožju mistične planine Rtanj. U razgovoru sa vlasnikom saznajem da imaju 15 000 stabala voćaka, proizvode 5 vrsta rakija i već 20 godina se bave s tim poslom. Dotičemo se i priča o magičnim svojstvima planine Rtanj. „Postoje razne priče, razne legende, kaže se da je Rtanj planina jedina piramidalna planina u ovom dijelu Europe izuzevši one u Bosni. Taj dio Srbije u kojem se nalazi planina Rtanj poznat je kao ‘vazdušna banja’. Sa jedne strane je Sokobanja, a s druge ruža vjetrova koja dolazi sa Karpata. Tijekom ljeta imamo izuzetno tople dane u kojima temperatura doseže i do 40 stupnjeva, te ujedno i izuzetno hladne noći sa temperaturom od svega desetak stupnjeva celzijusa. Ta temperaturna razlika rezultira sa izuzetnom kvalitetom voća koje se ondje proizvede, pa shodno tome imamo i odličnu sirovinsku bazu za naše rakije, sa idealnim udjelom kiselina, šećera i svih ostalih potrebnih tvari. Najviše imamo šljive, potom dunje, a najmanje kajsije i kruške viljamovke. Uzgajamo šljivu ranku, a kada imate rakiju od ranke staru 20 godina tada znate da imate najbolje piće na svijetu. Što god da pijete ne može se usporediti s time“, rezolutno zaključuje vlasnik destilerije Lepomir Đorđević.

Oduševila je i destilerija Blagojević sa svojom rakijom od šljive nazvanom „Nasleđe“. Imaju rakiju od dvije vrste šljive koja je dozrijevala u hrastovim bačvama tri godine, rakiju od tri vrste šljiva koja je boravila 5 godina u bačvama od hrasta, a poseban ponos je rakija od četiri vrste šljive (Stanley, čačanska lepotica, čačanska rodna, ranka) koja je u bačvama sazrijevala 8 godina. Njihova inovacija jest i Džepna rakija. Dolaze iz Svrljiga koji se nalazi u jugoistočnoj Srbiji . Na 35 ha imaju 35 000 stabala šljive i već petu generaciju se bave proizvodnjom rakija, komercijalno od 2019. godine. Kušali smo i rakiju od mrkve, tzv. „Šargarepovaču“ destilerije Akov.

Na „Odjelu za žestice“ kušali smo i destilate gruzijskog branda Sarajishvili, kako distributeri kažu omiljeno piće Josifa Visaronoviča Staljina bio je njihov Eniseli. Izložen je bio i blend Trilogy, iz tri različita stoljeća, od grožđa iz tri gruzijske regije.