LJUBLJANA CARD – ODLIČAN ALAT ZA ISTRAŽIVANJE GLAVNOG GRADA SLOVENIJE

Proveli smo jedan dan u Ljubljani imajući sa sobom Ljubljana card. To je više nego koristan alat koji putniku namjerniku omogućava jednostavnije upoznavanje sa gradskim atrakcijama, uključujući i samo kretanje po gradu.

Ljubljana Card je turistička kartica namijenjena domaćim i stranim posjetiteljima koji žele istražiti sve što glavni grad Slovenije nudi – na brz, praktičan i ekonomičan način. Dostupna je u verzijama za 24, 48 i 72 sata, a aktivira se prvim korištenjem. Ona uključuje pristup za više od 30 gradskih atrakcija, besplatnu vožnju gradskim autobusom, vožnju turističkim brodom rijekom Ljubljanicom, sat vremena besplatno korištenja gradskog bicikla, besplatne vođene ture po gradu…broj atrakcija koje ova kartica „otključava“ stalno raste, a nedavno se ovom sustavu priključio i ljubljanski muzej čokolade Chocolarium.

Skeptici će reći da ništa nije besplatno. Ljubljana card se naravno plaća, ali u konačnici bi Vas puno skuplje izašlo da svaku pristup svakoj atrakciji ili usluzi plaćate odvojeno.  Ovisi o tome uzimate li Ljubljana card za jedan, dva ili tri dana ona će Vas koštati 41, 49 ili 54 €. Ona otvara primjerice muzej iluzija, znanstveni centar „House of Experiments“, nacionalnu galeriju, državni prirodoslovni muzej, botanički vrt, zoološki vrt, Ljubljanski grad… Upravo smo posjetom zoo vrtu započeli naš jednodnevni boravak u Ljubljani, a zaključili ga Ljubljanskim gradom. Kako provesti jedan dan u Ljubljani pročitajte u nastavku teksta…

Ljubljana broji nekih tristo tisuća duša i tijekom boravka u slovenskoj prijestolnici nisam primijetio neke prometne čepove karakteristične za Zagreb. Sve je ondje nekako optimalno izbalansirano, čisto, uredno, posloženo, a grad se opet ne doima sterilnim, već se vrvi nekim ljupkim, opuštenim, srednjoeuropskim šarmom.

Posjet Ljubljani najbolje je početi na Zmajskom mostu kojeg naravno krasi statua zmaja. Zmajevi su u Ljubljani sveprisutni, zmaj se nalazi i na gradskom grbu, motiv zmaja se nalazi i na šahtovima gradske kanalizacije. Legenda o nastanku Ljubljane vodi nas do grčke mitologije. Priča kaže da je Jason ukravši zlatno runo od kralja Aitesa, sa svojim sudrugovima argonautima brodom Argo pobjegao iz Crnog Mora u Dunav, a potom u Savu, a Savom do rijeke Ljubljanice, gdje ih je dočekao zmaj. Tek nakon što su ga porazili mogli su rastaviti svoju lađu i preko Jadrana vratiti se kući.

Inače Ljubljanica je premrežena sijasetom mostova, pa se vrlo lako iz bilo kojeg dijela grada prelazi s jedne strane rijeke na drugu. Istočno od zmajskog nalazi se Žitni most, a zapadno je Mesarski most okovan ljubavnim lokotima. U kontrastu toj ljubavnoj dimenziji uz most se nalaze i jezovite skulpture Jakova Brdara. Izgrađen je 2010. godine, a arhitekt Jože Plečnik osmislio ga je još prije stotinjak godina. Spaja Plečnikovu tržnicu i Petkovškovo nabrežje.

Još zapadnije od mesarskog mosta nalazi se Tromostovje. Tromostovje u Ljubljani jedno je od najprepoznatljivijih arhitektonskih obilježja glavnog grada Slovenije. Smješteno u samom srcu stare gradske jezgre čini skup od tri mosta koji prelaze rijeku Ljubljanicu i povezuju Prešernov trg s područjem ispod Ljubljanskog dvorca.

Ovaj jedinstveni arhitektonski kompleks osmislio je znameniti slovenski arhitekt Jože Plečnik 1930-ih godina. Njegova ideja bila je zadržati stari kameni most iz 1842. godine, poznat kao Most Franza Jožefa, te mu dodati još dva pješačka mosta s obje strane. Time je most proširen i prilagođen sve većem prometu, ali i pretvoren u upečatljivo urbano središte koje spaja funkcionalnost i estetiku.

Tromostovje je danas isključivo namijenjeno pješacima i jedan je od najpopularnijih turističkih motiva Ljubljane. Mostovi su ukrašeni elegantnim balustradama i karakterističnim svjetiljkama, a cijelo područje oko mostova živo je s kafićima, trgovinama i kulturnim događanjima. Tromostovje simbolizira spoj povijesti i suvremenog urbanog planiranja, čineći ga nezaobilaznom točkom svakog posjeta Ljubljani.

Prešernov spomenik u Ljubljani posvećen je najvećem slovenskom pjesniku Francu Prešernu i jedan je od najvažnijih kulturnih simbola grada. Smješten na Prešernovom trgu, u samom srcu Ljubljane, spomenik je svakodnevno okupljalište stanovnika i turista, te nezaobilazna postaja na svakom obilasku grada.

Spomenik je podignut 1905. godine, a njegovi autori su kipar Ivan Zajec i arhitekt Maks Fabiani. Izrađen je u secesijskom stilu, što se vidi u bogatoj simbolici i pažljivo oblikovanim detaljima. U središtu se nalazi brončani kip Franca Prešerna, prikazanog u opuštenom, ali dostojanstvenom držanju, s knjigom u ruci – simbolom njegova književnog stvaralaštva.

Iznad pjesnika, na stijeni iza njega, stoji alegorijska figura muze s vijencem lovora, koja simbolizira pjesničko nadahnuće. Cijeli spomenik izrađen je s posebnim naglaskom na sklad između umjetničkog izraza i urbanog prostora u kojem se nalazi. Okružen je trgovima, povijesnim zgradama i pogledom prema Tromostovju, čime postaje prirodni dio vizure središnje Ljubljane.

Prešernov spomenik nije samo počast velikom pjesniku, već i simbol slovenske nacionalne svijesti, jezika i kulture. Na njemu se nalazi i stih iz Prešernove pjesme Zdravljica, koja je kasnije postala tekst slovenske himne, dodatno naglašavajući njegov značaj u povijesti naroda.

Ljubljanski zoološki vrt (slovenski: Živalski vrt Ljubljana) smješten je u podnožju brda Rožnik, u zapadnom dijelu grada, i predstavlja jedno od najomiljenijih odredišta za obiteljske izlete u slovenskoj prijestolnici. Osnovan je 1949. godine i danas zauzima površinu od oko 20 hektara, u prirodnom šumovitom okruženju koje životinjama omogućava boravak u što prirodnijem staništu.

U zoološkom vrtu obitava više od 500 životinja koje predstavljaju više od 100 različitih vrsta sa svih kontinenata – od afričkih lavova, američkih bizona i azijskih tigrova, do europskih vukova, smeđih medvjeda i brojnih vrsta ptica, gmazova i majmuna. Poseban naglasak stavljen je na obrazovnu funkciju vrta – redovito se organiziraju vođene ture, radionice i programi za djecu, koji posjetiteljima približavaju svijet životinja i važnost očuvanja prirode. Zahvaljujući svom prirodnom ambijentu, raznolikosti životinja i edukativnim sadržajima, zoološki vrt u Ljubljani mjesto je gdje se susreću znanost, zabava i ljubav prema prirodi.

Gostilnica Orle smještena je na rubu šumovitih brda Golovec, otprilike 10 min vožnje od centra Ljubljane (u zaseoku Orle, općina Škofljica). Ova šarmantna obiteljska gostilna, otvorena 2013. godine, nastavlja stogodišnju tradiciju izletničkih lokala u okolini Ljubljane. Izgrađena je na rubu šume, na mjestu s prekrasnim pogledom prema Ljubljani i okolnim planinama, a posebno je dojmljiv zalazak sunca s vidikovca—stolpa koji je dostupan posjetiteljima.Interijer odiše rustikalnom toplinom – drvo i kamen stvaraju ugodan ambijent, a obiteljski domaćinski duh prisutan je u svakom kutku. Njihova bbq rebarca su gigantska, cijena sasvim pristojna (16 €), a ondje se mogu kušati i „egzotične“ delicije poput pohanih bikovih bijelih bubrega. Odlične su im i pizze. Ma odlično je sve ondje viđeno i kušano.

Vratili smo se u grad, uzeli gradske bicikle i uputili se ka Švicariji. Ljubljanska Švicarija, poznata i kao Švicarija Creative Centre, povijesna je zgrada smještena u parku Tivoli, tik uz poznatu ljubljansku galeriju MGLC (Mednarodni grafični likovni center). Danas je to živo središte umjetnosti i kulture, no njezina priča seže više od stoljeća unatrag. Izvorno izgrađena 1909. godine kao gostionica u stilu alpske vile, Švicarija je brzo postala popularno izletište i okupljalište Ljubljančana. Zgrada je dobila ime po švicarskom arhitektonskom stilu u kojem je građena – s drvenim balkonima, ukrasnim detaljima i karakterističnim planinskim šarmom.

Nakon Drugog svjetskog rata, Švicarija je prenamijenjena u ateljee i stanove za umjetnike, čime je postala dio umjetničkog identiteta grada. Mnogi poznati slovenski umjetnici ovdje su stvarali i živjeli, čineći zgradu duhovnim domom ljubljanske likovne scene. Nakon opsežne obnove završene 2017. godine, Švicarija je postala suvremeni centar za umjetnost, kreativnost i rezidencijalne programe. U sklopu nje djeluje niz ateljea, izložbenih prostora i radionica, a koristi se i kao mjesto za edukativne programe, predavanja, performanse i razne kulturne događaje .Poseban naglasak stavljen je na rezidencijalne umjetničke programe, koji povezuju domaće i međunarodne umjetnike te potiču suradnju i razmjenu ideja.

Smještena u zelenom okruženju parka Tivoli, Švicarija nudi idealan prostor za stvaranje, inspiraciju i kontemplaciju. Njezin spoj povijesne baštine, prirodnog mira i suvremene umjetničke energije čini je jednim od najposebnijih kulturnih prostora u Ljubljani. Ljubljanska Švicarija nije samo zgrada – ona je živi simbol trajnog dijaloga između prošlosti i suvremenosti, između umjetnosti i zajednice. Bilo da ste umjetnik, zaljubljenik u kulturu ili slučajni šetač u parku Tivoli, Švicarija poziva na otkrivanje, stvaranje i povezivanje.

Nakon vožnje biciklom treba se odmoriti vožnjom turističkom brodicom. Vožnja turističkim brodom rijekom Ljubljanicom jedno je od najugodnijih i najromantičnijih iskustava koje posjetitelji mogu doživjeti u Ljubljani. Ova opuštajuća tura pruža jedinstvenu perspektivu na glavni grad Slovenije, otkrivajući njegovu povijest, arhitekturu i prirodu iz drukčijeg, vodenog kuta. Turistički brodovi polaze s različitih pristaništa u centru grada, najčešće kod Tromostovja ili Tržnice, i voze nizvodno i uzvodno duž Ljubljanice. Plovidba traje otprilike 45 minuta do jednog sata, ovisno o ruti i vrsti broda. Tijekom vožnje prolazi se ispod brojnih poznatih mostova, uz poglede na slikovite fasade starogradske jezgre.

Tijekom šetnje gradom zavirili smo i u crkvu Svetog Nikole. To je jedno je od najvažnijih sakralnih zdanja u slovenskoj prijestolnici i pravi biser barokne arhitekture. Smještena je u staroj gradskoj jezgri, neposredno uz Ljubljanicu, na trgu Ribji trg, te dominira vizurom okolnog područja svojim prepoznatljivim zelenim kupolama i elegantnim zvonikom. Izgradnja crkve započela je u drugoj polovici 17. stoljeća, a završena je početkom 18. stoljeća. Arhitekt Jože Plečnik značajno je utjecao na njen kasniji izgled kroz obnovu u 20. stoljeću, posebno uređenjem unutrašnjosti i okolnog prostora. Crkva je posvećena svetom Nikoli, zaštitniku pomoraca i putnika, što je povezano s njezinim položajem uz rijeku Ljubljanicu. Crkva svetog Nikole i danas je aktivno mjesto bogoslužja, ali i važna turistička atrakcija. Osim redovitih misa, u crkvi se održavaju i koncerti klasične glazbe zahvaljujući izvrsnoj akustici i prelijepom ambijentu. Posjetitelji posebno cijene spoj povijesne baštine i duhovne atmosfere koju crkva pruža.

Boravak u Ljubljani lijepo je zaključiti posjetom Ljubljanskom gradu. Smješten je na brežuljku iznad samog centra grada i svojim srednjovjekovnim izgledom dominira panoramom. Povijest Ljubljanskog grada seže još u rimsko doba, no većina današnje građevine potječe iz srednjeg vijeka, osobito iz 15. i 16. stoljeća. Kroz stoljeća služio je kao tvrđava i sjedište lokalnih vlasti. Danas je Ljubljanski grad jedna od najposjećenijih turističkih atrakcija u Ljubljani. Posjetitelji mogu razgledati muzeje, galerije, obnovljene srednjovjekovne dvorane te uživati u prekrasnim vrtovima. U gradu se često održavaju različiti kulturni događaji, poput koncerata i festivala. Ljubljanski grad nije samo povijesna građevina, već i živo mjesto susreta prošlosti i sadašnjosti koje svima nudi bogato kulturno iskustvo. Zahvaljujući Ljubljana cardu možete proći kroz audio turu i na hrvatskom jeziku.

Na Ljubljanskom gradu se nalazi i gradska vinoteka (Grajska vinoteka). Smještena unutar zidina povijesnog Ljubljanskog grada, gradska vinoteka predstavlja jedinstvenu oazu za sve ljubitelje vina i dobre atmosfere. Vinoteka se nalazi u jednoj od obnovljenih srednjovjekovnih prostorija, što joj daje poseban šarm i autentičnost. Ambijent je topao i ugodan, s pogledom na prekrasne gradske vizure, što svaki posjet pretvara u nezaboravno iskustvo.

Ponuda vinskih etiketa u gradskoj vinoteci uključuje pažljivo odabrana vina iz različitih slovenskih regija, kao i povremeno gostovanje vinara koji osobno predstavljaju svoja vina i dijele priče o nastanku svojih proizvoda. Posjetitelji imaju priliku kušati autohtone sorte poput rebule, terana ili žametovke, ali i druge poznate sorte. Uživali smo ondje u pjenušcu Kozinc, rumenoj rebuli, kupaži bijelih sorata nazvanoj Lapor beli koji su sljubljivani sa kranjskim kobasama, idrijskim žlikrofima i štrukljama dok je noć lagano padala na grad. Predivno i nezaboravno iskustvo.

Naravno, zbog ograničenog vremena više je atrakcija koje nismo posjetilo, a bile su uključene u Ljubljana card pa stoga toplo preporučujem (barem) trodnevni posjet Ljubljani. Mala metropola ima puno toga za pokazati…

About Author