Zagorje u punom sjaju: zemlja termi, legendi i vina

Ako kolone na cestama, gužve na plaži i osrednja gastro ponuda po visokim cijenama baš i nisu tvoj „cup of tea“, vrijeme je da svoju pažnju preusmjeriš sa juga na – sjever Hrvatske. Zeleni zagorski bregi već su neko vrijeme destinacija koju biraju iskusni hedonisti, a oni koji jednom posjete ovaj kraj, uvijek mu se iznova vraćaju. Privremeno utočište pri bijegu od gradskog asfalta možeš potražiti u jednom od deset hotela Krapinsko-zagorske županije ili u privatnom smještaju. Od ukupno 207 kuća za odmor, njih 57 svrstano je u višu kategoriju pod oznakom True Zagorje Home. A bezbroj divnih lokacija s kojih pogled puca na zelene brege možeš obići na četiri ili na dva kotača ili pak pješice.

Kultura termi od rimskih vremena

Kupališni turizam u Hrvatskom zagorju potječe od vremena Rimljana, a razvio se na brojnim termalnim izvorima smještenima uz rasjede Medvednice, Ivanščice i okolnih zagorskih gora. Prvi stručni opisi današnjih toplica pojavljuju se već 1777. godine. Austrijski liječnik i prirodoslovac Heinrich Johann Nepomuk von Crantz vodio je bilješke o liječenjima u tadašnjim “Smerdečim toplicama” – današnjim Termama Tuhelj – koje su ovo, ne baš privlačno ime, dobile prema karakterističnom mirisu sumporovodika.

Kupališta su najsnažniji generator turizma ove regije i razlog zbog kojeg u Zagorje, osim Hrvata, dolaze turisti iz Slovenije, Poljske, Austrije, Njemačke i Italije. „Strani gosti čine oko 50% naših posjetitelja. U 2025. županija je ostvarila visokih 468.000 noćenja, a u ovoj se godini očekuje da ćemo premašiti pola milijuna.“ – ponosna je Sanja Škrinjar iz Turističke zajednice Krapinsko-zagorske županije.

Osvježiti se možeš u Krapinskim i Stubičkim toplicama, u termama Jezerčica te naravno u Termama Tuhelj, najznačajnijem kupališnom odredištu županije. Tuhelj kontinuirano ulaže u poboljšanje korisničkog iskustva, pa je upravo u tijeku dijelomična renovacija koja obuhvaća unutarnji bazen i Svijet sauna. Vanjski bazeni i ostali sadržaji istovremeno rade punom parom, pa su gosti tijekom ljeta više nego dobrodošli uživati u brojnim zabavnim sadržajima.

Misteriji, legende i priče iz povijesti

Kulturni segment druga je najveća okosnica zagorskog turizma, koje je ponosno na baštinu od čak 24 dvoraca. Najposjećeniji među njima su Veliki Tabor, Miljana i Bežanec. Nedavno restauriran Veliki Tabor – poznat po legendi o Veroniki Desinićkoj i Fridriku II. Celjskom koji su se vjenčali protivno volji Fridrikovog osvetoljubivog oca, pa tako i nastradali – sagrađen je sredinom 15. stoljeća. Dvorac se prvobitno koristio isključivo za stanovanje, no u 16. stoljeću dodatno se utvđuje zbog zaštite od Osmanlija. Danas je domaćin poznatog Tabor film festivala te drugih kulturnih manifestacija, a dostupan je i za razgled uz stručno vodstvo.

Tu su i zagorski muzeji, među kojima se ističe višestruko nagrađivani Muzej Krapinskog neandretalca. Smješten je neposredno uz lokalitet Hušnjakovo, jedno od najvažnijih nalazišta neandertalaca u svijetu, gdje je Dragutin Gorjanović-Kramberger 1899. godine otkrio najveću i najbogatiju zbirku ostataka neandertalaca ikada pronađenu na jednom mjestu. Muzej kroz suvremene multimedijalne postave prikazuje evoluciju života, svakodnevicu neandertalaca i rekonstrukciju njihova okoliša prije približno 125.000 godina.

Ukoliko pak više voliš istraživati povijest vina, tada se trebaš uputiti u mjestašce Radoboj. U tamošnjem muzeju Radboa nalazi se prikaz okamine najstarijeg lista loze u Europi, stare 12 do 14 milijuna godina. Nedaleko muzeja, u Hiži vinove loze, možeš pomoću VR-a iskusiti kako izgleda život jedne bobice grožđa te proučiti obiteljsko stablo „zagorskog Casanove“, odnosno autohtone sorte Starohrvatske beline. Ona je roditelj preko 80 važnih svjetskih sorata vinove loze, među kojima je i chardonnay – najzastupljenija bijela sorta na svijetu.

Aktivan odmor i vrhunska klopa

Brojne šetnice i planinarske staze, kao i biciklistički putevi pozvat će te na pokret. Ivanščica, Strahinjčica i Ravna gora najpoznatija su planinarska odredišta. Njihove šume, vidikovci i označene staze omogućuju ti oslobađanje od nakupljenog stresa i meditaciju u pokretu. Posljednjih je godina razvijena i mreža Zagorje Outdoor, sastavljena od više stotina kilometara biciklističkih ruta kroz vinograde, brežuljke i povijesne lokalitete.

A nakon rekreacije valja nešto i pojesti. Na tvom zagorskom meniju svakako se rebaju naći štrukli, purica z mlincima i bagremov med – tri proizvoda koji nose oznaku zaštte zemljopisnog porijekla. A gdje jesti? Svakako tamo gdje ima i dobrog vina…

Najpoznatije zagorsko gastro odredište je svakako Vuglec-breg. Nastalo mjestu starog zaseoka, ovo imanje spojilo je tradicijsku arhitekturu, vinograde i suvremenu gastronomiju u neodoljivi paket hedonizma. Poseban užitak panoramski je pogled na valovite brežuljke, a ne smiješ preskočiti ni vlastita vina koja prate autohtone specijalitete.

Među popularnim enogastro adresama nalazi se i Bolfan Vinski Vrh, pionir ekološkog vinogradarstva u kontinentalnoj Hrvatskoj. Smješten visoko iznad vinograda Hrašćine, Bolfan je poznat po nagrađivanim vinima, ali i po filozofiji održivosti koja koja se ovdje odražava u svakom detalju – od vinograda do tanjura.

Nedaleko Kumrovca, smjestio se obiteljski restoran Zelenjak-Ventek. Obiteljska tradicija ovdje traje još od 1938. godine, a spoj prirodnog ambijenta Zelenjaka, estetičnog interijera, domaće kuhinje i vinske karte koju je odnedavno obogatila iskusna enologinja Mare Miošić, čini ovo mjesto naprosto neodoljivim. U blizini restorana nalazi se i spomenik Hrvatskoj himni – jedini spomenik himni u svijetu!

Autohtone sorte i vrhunski pjenušci

Kad je riječ o vinu, Hrvatsko zagorje posljednjih je godina pronašlo svoju nišu i pretvorilo je u ozbiljnu razvojnu strategiju. Upravo je to razlog zašto ovaj kraj posvećuje velik broj iskusnih ljubitelja vina. Fokusiranjem na proizvodnju pjenušaca te revitalizaciju gotovo zaboravljenih autohtonih sorti, ova se regija uspješno izdvojila na vrlo konkurentnoj karti hrvatskih vinskih destinacija.

Rezultat je vinska scena koja istovremeno poštuje tradiciju i prati suvremene trendove, nudeći vina koja odgovaraju današnjim potrošačkim navikama, ali i autentične priče ukorijenjene u lokalni terroir. Posebnu pozornost privlače pjenušci, koji su danas zaštitni znak Zagorja – gotovo da nema ozbiljnije vinarije koja u svojoj ponudi nema barem jednu pjenušavu etiketu, a mnoge ih imaju i po nekoliko. Od Vuglec Brega i Bolfana, preko Kopjara i Petrača, pa sve do manjih obiteljskih proizvođača, pjenušci nastali tradicionalnom metodom sve se češće nameću kao odgovor na potražnju za svježim, elegantnim i gastronomski svestranim vinima.

Jednako važnu sastavnicu zagorske vinske priče čine autohtone sorte, čija se revitalizacija odvija u vinariji Vitus. Predvođena već spomenutom starohrvatskom belinom, regija posljednjih godina intenzivno radi na očuvanju i povratku gotovo izgubljenog vinskog nasljeđa. Uz belinu, revitaliziraju se i sorte poput dišeče ranine, volovine crvene, kosovine modre i beline svetokriške, a upravo njihova kombinacija s proizvodnjom pjenušaca otvara prostor za stvaranje vina koja se ne mogu proizvesti nigdje drugdje. U vremenu kada tržište sve više traži autentičnost i podrijetlo, ovakva vina mogla bi postati najvrjedniji kapital zagorskog turizma.

—

Tekst: Irena Lučić, diWine_project

Foto: Tonka Hohnjec i promo