VOJVOĐANSKE ČARDE I SUBOTIČKA SECESIJA



Ovaj članak posvećen je dvjema vojvođanskim čardama, jednoj jezerskoj i jednoj riječnoj. Kao što sam već jednom naveo u svojim člancima termin „čarda“ potječe iz perzijskoga jezika i originalno je istoznačnica za nadstrešnicu na četiri noseća stupa. Čarde su se nalazile na prometnim putevima i rijekama. To su tradicionalno mjesta za odmor i okrjepu.

PAPRIKA ČARDA

Iako su čarde  ugostiteljski objekti karakteristični prvenstveno za srednji tok Dunava ne manjka ih niti na Palićkom i susjednom Ludoškom jezeru. U slobodnom opisu može se reći da je čarda tip restorana koja stavlja na slatkovodno ribu, nalazi se neposredno pored vode, odiše šarmantnom rustikalnom atmosferom, a naglasak je prvenstveno na odličnoj hrani, uređenje interijera i eksterijera je ovdje u drugom planu. Što je više neobičnih, da ne kažem i pomalo grotesknih detalja to je čarda simpatičnija. Najsimpatičnije su one čarde koje su „uređene“ u robinzonskom stilu.



Na Palićkom jezeru nalaze se tri čarde: Riblja čarda, Kapetanski rit i Paprika čarda, a na susjednom Ludoškom jezeru smještena je Guljaš čarda. Nakon kratkih konzultacija sa našim domaćinima u Palićkoj kruni odlučili smo se za nedjeljni ručak u Paprika čardi koja se nalazi na sjeveroistoku Palićkoga jezera, na adresi Vikend naselje bb.



Riječ je o drvenoj kućici sa natkrivenom terasom smještenom u šumarku na kraju vikend naselja i tik uz obalu Palićkoga jezera. Pogled plijeni drvo koje raste iz čarde. Prava ekološka osviještenost; kada su gradili čardu nisu htjeli posjeći drvo koje je tamo raslo! Naizgled jelovnik im je vrlo skroman; u ponudi imaju riblji paprikaš od iskoštene ribe, prženog šarana, pržene filete soma, filete dimljene pastrve i smuđa, te pripadajuće priloge.



Ne prave puno jela, ali stekli smo dojam da ono što spravljaju rade uistinu vrhunski. Kušali smo fiš paprikaš bez kostiju koji odgovara svakom nepcu. Posebno uz njega poslužuje se ljutilo koje se po želji dodaje ribljoj juhi. Činjenica da je riba iskoštena olakšava uživanje u jelu i otklanja potencijalne neugodnosti sa kostima. Sa terase čarde se pruža odličan pogled na Palićko jezero i na njegove glavne adute poput Ženskog štranda – zadivljujućeg objekta sagrađenog prije više od sto godina u duhu mađarske secesije.



SUBOTIČKA SECESIJA

Nakon ručka u Paprika čardi i napornoga prethodnoga dana trebalo je poći kući. Nakratko smo zastali u Subotici šetajući gradom i uživajući u secesijskoj arhitekturi. Osijek i Subotica zajednički provode projekt S.O.S. – turistička ruta Secesija Osijek – Subotica, ali odmah se primjećuje da se subotička secesija razlikuje od one osječke, riječ je o tzv. mađarskoj secesiji inspiriranoj pučkom umjetnosti i arhitekturom.

Posebno je impresivna Gradska kuća sa tornjem visokim 76 metara na čijem vrhu se nalazi križ, pa bi neupućeni promatrač u prvi mah pomislio da je riječ o katedrali. Subotica je stvarno prekrasan ravničarski grad, prepun zelenika, a malo ljudi zna da je Subotica prije sto godina, netom po uspostavljanju Jugoslavije bila najveći grad u državi, dakle imala je više stanovnika i od Zagreba i od Beograda. Naravno, kao i kod drugih gradova koji su u povijesti imali puno značajniju ulogu no danas poput Dubrovnika ili Venecije podosta od te nekadašnje grandioznosti Subotice je vidljivo i dan danas.



Nakon Subotice put nas vodi preko Male Bosne, Tavankuta, Bajmoka, preko dva sela sa imenom i prezimenom: Svetozara Miletića i Alekse Šantića do Sombora, a tada se odvajamo za Bezdan i već opasno približavamo Dunavu.

ČARDA KOD CARINE



Sam Bezdan nalazi se na Velikom bačkom kanalu koji također obiluje ribom, a primarna svrha mu je da povezuje Dunav sa Tisom, a od samog Dunava udaljen je tek nekoliko kilometara. Na potezu od Bezdana do Dunava nalaze se četiri čarde. Čarda Šebešfok nalazi se također na kanalu, a Velika čarda, Pikec čarda i Čarda kod carine nalaze se na samom Dunavu.



Čardu kod carine pamtim kao pravu robinzonsku čardu. Kada smo ju otkrili prije nekih desetak godina nisu imali dvije iste stolice u lokalu, a inventar je izgledao kao da ga je izbacila poplava, cjenik je bio rukom ispisan na papiru istrgnutom iz bilježnice, a hrana je bila jednostavno fenomenalna. Toliko drugačija od konfekcijske hrane u restoranima – menzama. U neposrednoj okolici  je jednostavno toliko riječnih tokova – Dunav, dunavci, kanali, da je riba koja se tamo konzumira uvijek friška i fina.



Čarda kod carine je i jedna od malobrojnih čardi gdje se nerijetko može kušati i kečiga iz Dunava. Kečiga je riba osjetljiva na zagađenje i sve teže ju je uloviti, a velika većina restorana kojima je ova riba standardni dio ponuda nabavljaju je u ribogojilištima, a riba iz uzgoja i riba iz rijeke dvije su potpuno različite priče.



Osim standardnih specijaliteta od slatkovodne ribe poput obaveznog fiš paprikaša, prženog, pohanog i pečenog šarana, štuke, soma i smuđa u ponudi imaju i pohanu riblju mliječ. Odlučili smo se za riblju platu koja se savršeno nadovezala na fiš paprikaš iz Paprika čarde na Paliću.



Uređenje interijera je posebna priča. Naime, tamo je sve na prodaju, samo treba ponuditi pravu cijenu, a pažnju plijene detalji poput lustera od jelenskih rogova okićenog vijencima paprika.  Sa terase čarde pruža se odličan i relaksirajući pogled na baranjsku obalu Dunava, na Batinu i na grandiozni spomenik „Pobjeda“ Antuna Augustinčića. Odlična kulisa za nedjeljnu večeru uz fenomenalnu hranu. Čarda kod carine je bez premca najbolja čarda u gornjem bačkom Podunavlju.


Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Instagram did not return a 200.