SAJAM TURIZMA U BEOGRADU U ZNAKU ODLIČNIH VINA I RAKIJA

U Beogradu je od 20. do 23. veljače održan međunarodni sajam turizma, a sklopu njega i festival vina Beowine fair. Na sajmu su, kao i prošle godine nastupile brojne hrvatske vinarije, pod pokroviteljstvom HGK, i to prvenstveno veliki sustavi kao što su Belje, Feravino i Iločki podrumi. Odmah na ulazu u sajamski prostor uočili smo i veliki štand kultne vinarije Enjingi iz Kutjeva, točnije njihova distributera za srbijansko tržište.

Kao i prošle godine posebno velik i upečatljiv prostor imali su vinari Vojvodine; ove godine zajednički je nastupilo njih čak dvadeset i šest. O vinarima iz Vojvodine često pišemo, pa ćemo sada samo reći nekoliko riječi o onim vojvođanskim vinarijama koje dosad nisu spomenute na ovome portalu. U prvom redu moraju se spomenuti vinarije «VRT» i «Zaba» iz Riđice, vinogorja koje posljednjih nekoliko godina doživljava pravu renesansu. Njihova vina su sve bolja i bolja i prava je šteta što zbog nedostatka infrastrukture i kapaciteta nisu krenuli u razvoj vinskog turizma, jer vina kao što svi znaju najbolje kušati tamo gdje ona i nastaju – u podrumu.

 «Manufaktura Spasić» kako i samo ime sugerira je obiteljska boutique vinarija iz Novog Slankamena. Njihova vina osim visoke kvalitete rese i zanimljiva imena te etikete. Sauvignon blanc su nazvali «Posle 1001 suze», traminac nosi ime «Tajna», chardonnay «Svitac», rajnski rizling «Bela lala», muškat ottonel «Oroz», rosecuvée muškat hamburga i marsellana «Taman», a crna kupaža sorti marsellan i petit verdot nazvali su «Krivac». Vinarija Drašković iz Vršca pažnju je plijenila svojom bijelom kupažom graševine, muškat ottonela i vinske sorte šasla nazvanom «Triptih»

Obiteljski podrum vina «Selecta» iz Gudurice ima tradiciju bavljenja vinarstvom dugu preko 30 godina, točnije od 1989., a iza cijele priče stoji obitelj Stojšić. Krenuli su sa 2,5 ha, a danas obrađuju 22,5 ha, te im je godišnja proizvodnja 120.000 boca. Dio proizvodnje izvoze i u Rusiju, Švedsku i SAD. Od kušanih vina posebice me se dojmio njihov pinot grigio.

Rubin iz Kruševca jedan je od najvećih srbijanskih proizvođača alkoholnih pića, možda najpoznatiji po svome vinjaku, a osim standardnog vinjaka koji je dvije godine odležavao u hrastovim buradima imaju i «Vinjak 5 V.S.O.P» koji je kako i sam naziv sugerira pet godina ležao u hrastovini. Proizvode i votku nazvanu «Atlantic», pelinkovac «Gorka tajna», te absinth «Green ghost», likere, vermouth, pjenušava vina «Vronsky», te čitav pregršt vina, počevši stolnog vina «Medveđa krv», do premium linije Terra Lazarica.

Posebno iznenađenje ovoga sajma bila je gruzijska boutique vinarija «Tchrebalo» koja dolazi iz vinske regije Racha – Lechkhumi. Jedno sasvim novo iskustvo upoznavanja sa gruzijskim vinima. Njihova «Khvanchakara» kupaža je sorti aleksandouli i mujuretuli, a «Barakoni» je cuvée kojim osim prethodno nabrojane dvije sorte vina sadrži i sorte kabistoni i dzelshavi.

Kada su rakija u pitanju ove godine izostala sjajna destilerija Pruna (iako je bila najavljena kao jedan od izlagača), ali su tu bile druge sjajne destilerija kao što je destilerija Epoha iz mjesta Bobetino Brdo koje se nalazi u sastavu općine Lopare, na sjeverozapadu Bosne i Hercegovine, gdje se planina Majevica spaja sa Posavinom i Semberijom. Njihova rakija od šljive sasvim prigodno (imajući u vidu da je šljivovica najraširenija vrsta rakije) se zove «Klasika», a osim bazne verzije imaju i šljivovicu odležalu u barrique bačvama.

Obje imaju 42% alkohola. Epoha «Klasika» je višestruko nagrađivana rakija; velika zlatna medalja na novosadskom poljoprivrednom sajmu, na danima rakije u Šapcu, na sajmu šljive u Osečini, na festivalu u Užicu, na sajmu šljive i voćnih rakija u Ugljeviku, na Oplenačkoj berbi u Topoli…, itd., itd. Njihova rakija od kajsije se naziva «Impresija», a također dolazi u baznoj i barrique varijanti, a ima jedan postotak alkohola manje od Impresije – 41%, a toliki postotak alkohola imaju i «Simbolika» – vrhunska travarica proizvedena metodom maceracije 16 vrta aromatičnih i ljekovitih biljaka, te «Romantika» – vrhunska rakija od kruške viljamovke.

Krstašica iz Iriga u Srijemu proizvodi i vina i rakije, ali kako su na sajmu dominirali proizvođači vina, (što je i logično s obzirom na ime Beowine fair) pažnju si mi privukle prvenstveno njihove rakije. Proizvode rakije od šljive, kajsije, grožđa, kruške i dunje. Njihova specijal voćna rakija nazvana «Monasterlija» opasana je vojničkim opasačem, kao hommage bitci kod Krstašice. Kad su rakije u pitanju mora se spomenuti i podrum «Pevac» iz Kragujevca koji između ostaloga proizvodi i rakiju od dunje sa čistim, 23 karatnim jestivim zlatnim listićima!

Na sajmu turizma svoje su mjesto pronašli i proizvođači piva, pa smo tako osim na pivo sa Kosova nazvano «Gazimestan» naletjeli i na zanatsku pivovaru «Mammut» iz Nikšića. Sajam je obilježio je i bogati popratni program, te predstavljanje zanimljivih destinacija kao što je Kenija, Indonezija ili Dominikanska Republika, ali uistinu je nemoguće nabrojati u jednome tekstu što smo sve vidjeli i kušali, a još manje sve ono što je bilo prezentirano!

Na našu nesreću u Beogradu smo bili samo jedan sajamski dan, ali ni sva četiri dana sajma ne bi bila dovoljna da se obiđe (i naravno) kuša sve zanimljivo što je bilo ponuđeno. Beogradski sajam turizma definitivno je jedan od najjačih u regiji i naša topla preporuka za svakog hedonista da posjeti ovaj sajam. A tko ga posjeti jedne godine, to mu prelazi u naviku.

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *