VINSKA SRIJEDA U REGIONALNOJ VINOTECI – OSJEČKIM LJUBITELJIMA VINA PREDSTAVILA SE BARANJSKA VINARIJA KALAZIĆ

Text by Mario Jukić, photo by Zlatko Pavošević

Tjedan dana nakon prezentacije vinarije Kolar, koja je otvorila ciklus vinskih srijeda u osječkoj regionalnoj vinoteci, slavonsko – baranjskoj vinskoj publici predstavila se vinarija Kalazić. Uz vodstvo vlasnika vinarije Slavka Kalazića i asistenciju glavnog enologa Samira Nađa okupljeni su imali priliku kušati sedam etiketa kao presjek proizvodnog asortimana i ponude ove vinarije.

Prezentacija je započela sa pinotom sivim iz 2018. godine koji sadrži 13% alkohola. Ova sorta potječe iz francuske Burgundije, a u nas je najprisutnija u sjeverozapadnoj Hrvatskoj. Riječ je o sorti svježijih podneblja, a njen uzgoj u Baranji je prilično zahtjevan budući da Baranja obiluje sa puno sunčanih, a malo svježih dana. Baranja ima sunčanih dana kao i Hvar stoga su se u vinariji Kalazić odlučili malo poigrati te su zasadili probne nasade i crljenka kaštelanskog. Nažalost, ovo vino neće ugledati svjetla tržišta jer službeno nije preporučeni kultivar za ovo područje.

No vratimo se pinotu sivom. Ovo vino tamnije je no ostale bijele sorte i to zbog maceracije. Glavno tržište za ovo vino je jadranska obala, a najviše ga vole stranci, Nijemci i Talijani. Vinogradarski položaj na kojem je vinarija Kalazić zasadila pinot sivi nalazi se na istočnom dijelu Banskog Brda, kod Batine, a ovu mikrolokaciju karakterizira iznimno mala prosječna količina padalina. Primjerice, tijekom posljednje katastrofalne elementarne nepogode sa obilnom kišom i tučom na području Suze palo je 120 litara oborina po četvornom metru, a na području Batine „samo“ 30 litara.  Godine 2007.  vinarija Kalazić poslala je prvi pinot sivi na Zavod za vinarstvo i odmah je ocijenjen kao vrhunsko vino.

Sljedeće vino koje su okupljeni imali prilike kušati bio je rajnski rizling iz silver linije. Riječ je također o sorti koja je karakteristična za sjeverne, hladnije krajeve, a u Baranji je pogodna za proizvodnju predikatnih vina. Rajnski rizling su u vinariji Kalazić zasadili iz puke znatiželje, i to odmah na puna dva hektara površine. Njihov rajnski rizling odlikuje balans između alkohola i kiselina. Dok je vino mlađe osjeti se breskva u mirisu, a kasnije arome vuku na petrolej. Rajnski rizling se preporučuje uz tjestenine i morske plodove, a u susjednoj Vojvodini se počesto konzumira uz riblji paprikaš. Devedesetih je bio iznimno popularan i na ovom području, a danas je glavno tržište za njega, baš kao i u slučaju pinota sivog jadranska obala. Preferencije vinskih potrošača se mijenjaju, a sorta koja sada postaje sve popularnije je primjerice muškat žuti, dok je nekoliko godina ranije to bio traminac.

Kao treće vino u nizu prisutnima je poslužen Chardonnay jelen iz 2010. godine. Ovo vino spada u premium liniju i sadrži 14.5% alkohola što ga svrstava uz bok crnim vinima. Karakterizira ga trostruko odležavanje; prvo u inox bačvama, zatim u drvenim bačvama i naposljetku u bocama u gatoru. U Baranji chardonnay daje odlične rezultate, ali kao što Slavko Kalazić naglašava, ne smije ga se prerano ubrati ako ga se kani tretirati i u drvenoj bačvi. Ovo njihovo vino, uz pinot noir svojevremeno je bilo i veliki hit u Francuskoj, jer se tamo naprosto ne može nabaviti takvo vino uz tu cijenu.

Četvrto vino koje smo kušali je bio traminac iz silver linije sa 13.5% alkohola i nježnim aromama ruže, a peto vino je bio rose na bazi frankovke. Pretposljednje vino koje smo kušali je bio pinot crni iz premium linije koji ima gustoću kao plavac mali, a prezentacija je zaključena sa cabernet sauvignonom iz 2012. godine.

Sve u svemu odličan presjek proizvodnog asortimana vinarije Kalazić, s time da oni imaju još pregršt sjajnih vina koja svaki pravi vinoljubac naprosto mora kušati, a dovoljno je istaknuti samo Batina cuvée, kako u bijeloj, tako i u crnoj verziji.

Nakon vinarija Kolar i Kalazić u sljedeću srijedu, 26. kolovoza osječkoj vinskoj publici se predstavlja kultna baranjska vinarija Gerštmajer. Budući da je riječ o vinariji koja 90% svoga proizvodnog asortimana proda na kućnome pragu, čiji se proizvodi ne mogu pronaći u trgovačkim centrima, tek tu i tamo u pokojoj specijaliziranoj vinoteci,  koja stoga niti nema potrebu za ekspanzivnim i agresivnim marketinškim pristupom jer se rukovodi mottom da je „proizvod najbolja reklama sam za sebe“, te koja vrlo selektivno nastupa na vinskim festivalima i eventima ova prezentacije je idealna prilika da se svi zainteresirani upoznaju sa njenim radom.

Leave a Reply

Your email address will not be published.

Instagram did not return a 200.