DEER & BIKE – OTKRIJTE SKRIVENU DRAŽ BARANJE
Početkom lipnja, točnije 2.6. ove je godine po drugi put održana biciklijada deer & bike u organizaciji udruge Karašicka republika. Automobil je prebrz, a hodanje je prespor način upoznavanja nekoga kraja… i zato je bicikl idealno sredstvo, niti presporo, niti prebrzo. Općina Draž je neotkriveni biser Baranje. Nalazi se izvan baranjske turističke transverzale i puno ljudi koji su posjetili Bilje ili Zmajevac nikad nije bilo na tom području. Dunav, vinogradi, Banovo Brdo… idealna je to vizura za bicikliranje…..
Šarkanj je lovište koje pruža dojam prave, nepatvorene divljine. Probijati se kroz šumu….hodati preko kamenja po dunavskom rukavcu kako biste došli na riječni otok i nakon probijanja do obale vidjeli spomenik Pobjeda Antuna Augustinčića iz druge perspektive.
Topoljski Dunavac priča je za sebe….. na površini voda je topla, a malo ispod površine ledena. Ima li boljeg načina za osvježenje nakon napornog bicikliranja. Koliko je naporno toliko je i relaksirajuće… Ima li ljepšeg prizora od toga kada kroz gustu travu prolazite proplankom a krdo jelena pretrči prašnjavi poljski puteljak. Kupanju u topoljskom Dunavcu jedan je način osvježenja, a posjet vinskom podrumu i degustiranje nektara sa obronaka Banovoga brda druga. Odlučite sami….. preferirate li rekreaciju ili hedonizam… ili još bolje, spojite i jedno i drugo, odnosno pronađite najbolji omjer i jednoga i drugoga…
Prva, tzv. dunavska etapa sastojala se od vožnje ulicom Braće Radića i Dunavskom ulicom do novouređene plaže u Dražu, prelaska preko Starog Dunava i spuštanje nasipom do Vrblja i prolaska šumom sve do Dunava odnosno Batine sa „stražnje“ strane. Potom su se biciklisti penjali do spomenika Batinske bitke. Druga etapa je bila planinska s nekoliko uspona i spuštanja. Vožnja cestom do Velikog drumića i uspon surdukom do „trešnje“.
Nastavak vožnje po hrptu Banskog brda tzv. Turskim putem do spuštanja prema Bunarić dolu odnosno Gajić Planini. Potom je uslijedio zasluženi predah i degustacija proizvoda OPG Golubov. Nakon degustacije biciklisti koji voze 25km odvojili su se prema startu dok su ostali nastavili vožnju ispod planine do Čibogata. Treća etapa je bila ravničarska i odnosila se na prolazak gajićkim i topoljskim atarom do sela Topolje
Deer & Bike biciklijadom udruga Karašicka republika želi promovirati turističke potencijale najisturenije baranjske općine, želi sudionicima omogućiti da otkriju skrivenu DRAŽ Baranje, ali i progovoriti o jelenima kao turističkom resursu za gledanje (tzv. deer watching). Biciklijada pruža doživljaj svega onoga što Baranja nudi, od dunavskih šuma i ritova, Banskog brda i prostrane ravnice do kušanja lokalnih proizvoda i upoznavanja šokačke kulturne baštine.
Osim vožnje uz Dunav i cvrkut ptica, penjanje i spuštanje surducima te neizostavnog pogleda u Batini, biciklisti su na kraju posjetili Šokačku kuću i crkvu sv. Petra i Pavla u Topolju i zastali na manifestaciji Baranjski bećarac. Duljina rute iznosi 50, odnosno 30 kilometara za one u slabijoj kondiciji.
S obzirom da se na području općine nalaze najveća krda jelenske divljači u Hrvatskoj, postoji velika vjerojatnost da ćete vidjeti košutu, srnu ili jelena, a poseban spektakl na ovogodišnjoj ruti je bio kada je ispred biciklista pretrčalo krdo jelena zaletjevši se u Dunavac. Biciklijada je rekreativnog karaktera te se brzina prilagođava vrsti podloge i strukturi biciklista
Baranja je oduvijek na neki način bila terra incognita. Čudesna i mistična zemlja. Tako blizu,a tako daleko. Enigma! Omeđenost Dunavom i Dravom, te državnom granicu, omogućila je Baranji da u mekoj izolaciji očuva svoje specifičnosti. Ono što je za mediteranski dio Hrvatske Istra, to je za panonski dio države Baranja. U srazu i prožimanju slavenskih, osmanskih, ugarskih i germanskih kuturno civilizacijskih utjecaja, te kalvinističkih, katoličkih, pravoslavnih i islamskih religijskih čimbenika iskalio se jedinstveni baranjski identitet.
Ta multietničnost i baranjski multikulturalni kontrasti plastično se izražavaju u tome da uz granicu sa Mađarskom dominiraju naselja sa pretežito šokačkim stanovništvom, uz pojas naslonjen na Vojvodinu dominira stanovništvo mađarske nacionalnosti, a u dravskom pojasu naslonjenom uz Slavoniju većinsko je stanovništvo pravoslavne vjeroispovijesti.
Baranja se može vidjeti, kušati, osjetiti. Baranju je najbolje doživjeti svim čulima. Enogastronomija je ovdje specifična priča. Vina plastično dočaravaju matično područje na kojem su iznikli, terroir kao skup svih okolišnih čimbenika koji utječu na rast vinove loze. Osim tla terroir obuhvaća i mikroklimatske čimbenike, te ekspoziciju, insolaciju i inklinaciju. Terroir je neponovljiv, odnosno jedinstven, unikatan. Na Banovom brdu su nataložene do 30 m duboke naslage lesa ili prapora. Lesno tlo pored Dunava, za trsove podloga je prava! Što se autohtonih jela tiče neizostavni su šaran na rašljama i fiš paprikaš sa pikantnim baranjskim papričicama.
U Baranji posvuda iste slike, na kućama obješeni vijenci sušene paprike. Zbog velikog broja lovišta i fonda divljači lovački gulaš jedan je od karakterističnih specijaliteta. Baranjski gourmet kao vrhunsko kulinarstvo koje gostu kroz autentične delicije od autohtonih namirnica priča priču o domicilnom području sve više dobiva na značaju. Arhaični duh Baranje dočaravaju i pokladne manifestacije Buše iz Baranjskog Petrovog sela, te Kakasütés, završna manifestacija faršangi u Vardarcu, a naravno tu je i Baranjski bećarac koji biciklisti posjećuju u Topolju. Baranja predstavlja panonski Joie de vivre – radost življenja, rafinirani i prosvijećeni hedonizam.
Kao što je Baranja bila izložena različitim kulturno – civilizacijsko – konfesionalnim utjecajima, tako je bila u sklopu različitih državnih uređenja. Svi su se jagmili i lomili oko Baranje, ali na kraju Baranja je ipak ostala specifična i svoja. Na razmeđi naroda, na granici svjetova.
About Author
