NAŠIČKA GEOLOŠKA STAZA – EDUKATIVNA HIKING TURA PO SJEVEROISTOČNIM OBRONCIMA KRNDIJE
Našice su najzapadniji grad u Osječko – baranjskoj županiji, a čak desetak puta je ovaj simpatičan gradić dobio nagradu Zeleni cvijet sa brončanim, srebrnim i zlatnim predznakom koju dodjeljuje Hrvatska turistička zajednica.
Našice su mjesto dodira nepregledne panonske ravnice sa istoka i slavonskog gorja koje se nalazi u središnjem zapadnom dijelu Slavonije, a taj spoj brda i dolina najljepše se može doživjeti ako u Našice dolazite iz pravca Osijeka. Prije samog ulaza u grad, u prigradskom naselju Našički Markovac nalazi se jedan od rijetkih privatnih zooloških vrtova u Hrvatskoj nazvan Poučni park Bizik koji ima oko stotinjak životinjskih vrsta i koji bilježi preko 20 000 posjeta godišnje. U neposrednoj blizini nalazi se i umjetno jezero Lapovac. Centrom grada dominira dvorac Pejačević sa prostranim perivojem koji se trenutno, u okviru EU projekta „Parkovni biseri Slavonije“ temeljito preuređuje.
Našice su pravi ulaz u brdovitu Slavoniju; na manje od trideset kilometara od Našica sjeverozapadno nalazi se Orahovica, poznata prvenstveno po svome jezeru i kulturno – povijesnim spomenicima kao što je Ružica grad, a jugozapadno Kutjevo koje je postalo sinonim za graševinu. A upravo cesta između Orahovice i Kutjeva dijeli goru Krndiju na dva dijela i otprilike se podudara sa istočnim granicama Parka prirode Papuk. Ne postoji stroga granica između Papuka i Krndije, mnogi Krndiju smatraju samo istočnim obroncima Papuka.
Našička geološka staza prvi puta je otvorena 2002., a ove godine prilikom stjecanja punoljetnosti temeljito je obnovljena. Ova staza kružnoga je oblika i duga je više od dvadeset kilometara. Uz nju je postavljeno 13 geološko edukativnih ploča, te 12 kulturno – povijesnih edukativnih ploča. Staza započinje kod novoizgrađenog geološkog stupa, od njega put vodi prema sjeveru gdje se nalaze i prve dvije info ploče; ona geološka govori o metamorfnim stijenama Krndije, a ona kulturno – povijesna o rimskoj vicinalnoj cesti Incero (Požega) – Stravianis (Našice) – Mursa (Osijek) koja je tu nekoć prolazila.
U neposrednoj blizini se nalazi i Bedemgrad – ostaci srednjovjekovnog utvrđenog grada sagrađenog koncem 13. stoljeća na 408 metara nadmorske visine. U gradnji ove utvrde korišten je kamen iz obližnjih nalazišta, i to ponajviše vulkanska stijena andezit. Od Rimske ceste i Bedemgrada put vodi pored Lončarskog visa uz koji se nalazi napušteni rudnik ugljena, zatim se prolazi pored starog napuštenog kamenoloma, potoka Lanište i nekadašnje staklane, neolitičkog arheološkog nalazišta, izvorišta Seona, do srednjovjekovnog visinskog gradišta nazvanog „Krugovi u šumi“.
Kada su geološke edukativne ploče u pitanju na njima možemo saznati mnoštvo podataka o metamorfnim stijenama Krndije, krdijskim gnajsevima, laporu kao spoju mora i kopna u stijeni, a možda i najzanimljivije su one geološke ploče koje govore o nekadašnjem Panonskom moru, nađenome zubu nosoroga i morskog psa, te školjkama češljačama.
Na području Bukove glave, na površinskom kopu našičke cementare pronađen je zub izumrle vrste morskog psa pod imenom Charcharodon megalodon, te dijelovi skeletona dupina iz doba Miocena.
Unatoč tome što je ova staza duga preko 20 kilometara njeno savladavanje ne iziskuje neku posebnu fizičku spremu jer se pruža uglavnom po blagim brežuljcima, te je osim planinarima atraktivna i „običnim“ izletnicima i šetačima, ali i svim onim putnicima namjernicima željnim aktivnog (i edukativnog) odmora u prirodi.
About Author
