ZMAJEVAČKA VINARIJA GERŠTMAJER PREDSTAVILA SE VINSKOJ PUBLICI U OSJEČKOJ REGIONALNOJ VINOTECI
Written by Mario Jukić, photo by Zlatko Pavošević
U osječkoj regionalnoj vinoteci u srijedu 26. kolovoza održan je treći ciklus predstavljanja vinara Osječko baranjske županije. Nakon baranjskih vinarija Kolar i Kalazić, vinskoj publici se predstavila zmajevačka vinarija Gerštmajer. Prezentaciju je vodio Ivan Gerštmajer Zelember, a osim kušanja pregršt različitih sorti vina okupljeni su imali priliku uživati i u slasnim zalogajima, te iz prve ruke, od samoga vinara čuti i pitati sve što ih zanima o vinskoj priči obitelji Gerštmajer koja traje već pet naraštaja, a upravo Ivan je njen posljednji izdanak.
Vinarija Gerštmajer smještena je u zmajevačkoj ulici Petefi Šandora, na kućnom broju 31. Gotovo svako mjesto sa značajnijom populacijom mađarskih žitelja ima ulicu Petefi Šandora (i Lajoša Košuta), nerijetko je to i glavna ulica, ali u Zmajevcu (kao i Suzi koja je s njime spojena) glavna ulica se zove Maršala Tita, što je mora se priznati pomalo atipično za današnje vrijeme prožeto antititoističkim sentimentima. „Najveći sin naših naroda i narodnosti“ (narodnost – termin kojim su se za vrijeme Jugoslavije nazivale nacionalne manjine), danas je kod tih naroda odbačen, ali izgleda ne i kod jedne „narodnosti“ – baranjskih Mađara koji su na području Baranje autohtono stanovništvu i koji su ovome krajnjem sjeveroistočnom zakutku današnje Hrvatske dali neizbrisiv pečat.
Ono što je specifičnost Zmajevca je to što njegove vinarije, a ima ih gotovo tridesetak, počevši od srednje velikih vinarija kao što je vinarija Gerštmajer do malih obiteljskih vinarija koji vino proizvode isključivo za vlastite potrebe, (s time da tu postoji i tendencija rasta jer se svako malo otvori i poneka nova vinarija poput primjerice hrvatsko – irske vinske kolaboracije nazvane Testament winery) je da se nijedna od njih (izuzevši vinariju Gerštmajer) ne nalazi niti u glavnoj ulici, a niti u ulici Petefi Šandora, koja od zmajevačkog kružnog toga vodi ka Dražu i Batini, već su smještene u dva surduka nazvanih po crkvama koje se nalaze na njihovom početku; katoličkom i reformatskom i Ružinoj ulici.
Osim na ovoj simboličkoj razini vinarija Gerštmajer se od drugih vinarija u mjestu razlikuje i u konkretnim stvarima. Preferiraju kasnije berbe čime njihova vina automatski imaju više alkohola i sladora i jedina je to vinarija u Zmajevcu, ali i u širem okruženju koja ima pet generacija vinara u obitelji, s time da su tri posljednje generacije istodobno aktivne. Ivanov djed, Mihalj Gerštmajer Stariji unatoč tome što je zakoračio u 91. godinu života i svoje vinograde prepustio na skrb unuku još uvijek ne može bez vinograda i vina, a prije tri godine je otvorio i svoju kušaonicu vina koju je nazvao Mišika čarda.
Ivanov otac, Mihalj Gerštmajer Mlađi još uvijek je glava obiteljskog vinskog biznisa, a sa svojih sedamdeset godina djeluje iznimno živahno u odnosu na svoje vršnjake. Valjda je tajna vitalnosti u tom finom baranjskom vinu… Međutim kako na mladima (ipak) svijet ostaje i Ivan zauzima sve važniju ulogu u obiteljskoj vinariji, te odrađuje i većinu marketinških aktivnosti, nastupa na sajmovima, prezentacija, pa je tako vodio i ovu prezentaciju koja se zadnje srijede u kolovozu zbila u osječkoj regionalnoj vinoteci, smještenoj kod Vodenih vrata osječke stare jezgre – Tvrđe.
Nekoć se trg u Tvrđi koji danas nosi naziv Trg Sv. Trojstva nazivao Vinski trg, to je i njegov najstariji poznati naziv, a ime je dobio zato što se na njega svake subote i srijede dopremalo vino iz Baranje i prodavalo ugostiteljima, vojnicima i ostalim žiteljima Tvrđe. To doba je sjajno evocirala i kazališno – turistička living history predstava Zaboravljena Tvrđa – Vinski trg u produkciji Hrvatskog društva kulturnog turizma CroCul Tour koja je svoju premijeri imala 2016. godine. Ova predstava krenula je sa drugog trga u Tvrđi, trga Jurja Križanića, preselila se na nekadašnji Vinski trg, a završila upravo u regionalnoj vinoteci. Veza između Tvrđe i tog finog baranjskog vina postoji već više od 300 godina i zato je upravo i regionalna vinoteka bila odlično mjesto za predstavljanje vinarije Gerštmajer.
Inače, Tvrđa je nastala kao obrambena utvrda na još uvijek nemirnom i trusnom području nakon protjerivanja Osmanliija, a u to vrijeme cijelo današnje područje Slavonije i Baranje nije imalo ni desetak posto današnjeg stanovništva. Za razliku od današnje vizure ovog područja gdje dominiraju kultivirane poljoprivredne površine tada je bilo gotovo sve pod šumama i močvarama. I sam Dunav je tada imao čitav niz Dunavaca koji su bili uz Zmajevac, Lug i Vardarac, a tek golemim trudom taj je pojas isušen i pretvoren u plodne oranice. I baš tada, prije nekih tristotinjak godina počinje povijest obitelji Gerštmajer na panonskom području.
Prvi naraštaji Gerštmajerovih u Panoniji su bili tzv. kubikaši, radili su na pretvaranju močvarnih područja u oranice. Iako prezimenom i porijeklom Nijemci ženidbenim vezama i prirodnim procesom akulturacije kroz više generacija postaju dijelom mađarskog etničkog korpusa. Proces tako tipičan za Panoniju koja je oduvijek bila melting pot različitih kultura, religija i etniciteta. Pa i Petefi Šandor, veliki mađarski narodni pjesnik i jedan od heroja mađarske revolucije iz 1848. godine po kojem ime nosi i ulica u kojoj se nalazi vinarija Gerštmajer rođen je kao Aleksandar Petrović!
Nakon ovog dugog uvoda čija je svrha bila širokoj čitalačkoj publici pojasniti na prezentaciji čijih vina smo imali čast sudjelovati valja nešto reći i o samim vinima koja smo degustirali. Degustacija je krenula sa rajnskim rizlingom. Riječ je o suhom vinu sa 8 grama neprevelog šećera, a sorta kako i samo ime sugerira potječe iz doline Rajne. Karakterizira ga dobar balans šećera i kiselina, ne osjeti se toliko slador, a relativno kasno se bere, tj. nekada se kasno brao i to sredinom studenoga.
Međutim, kako se klima mijenja svake godine se bere sve ranije i ranije, pa je tako prošle godine berba bila 24. kolovoza. Zadnja berba rajnskog rizlinga u mjesecu studenome je bila 2010. godine. Ovo vino ima 13.8% alkohola. Sljedeće vino je bio pinot sivi iz 2015. godine sa 15% alkohola. Potom su uslijedili graševina i chardonnay suhi iz 2018. godine, pinot bijeli polusuhi iz 2019. godine, frankovka iz 2018. godine i chardonnay izborna berba iz 2019. godine.
O prva dva vina Ivan je još uspio detaljno govoriti okupljenoj publici. Kako su dolazila nova i nova vina tako je atmosfera bila sve opuštenija i glasnija, pa umjesto da previše priča o vinu Ivan je prepustio vinima da pričaju za sebe.
Iako na temelju osobnog rada, školovanja i obiteljskog backgrounda ima puno „štofa“ za samohvalu, Ivanov nastup je zapravo sušta suprotnost tome. Skroman i samozatajan, posebno je naglasio da su klima (Baranja ima sunčanih dana kao primjerice Hvar) i tlo (kombinacija gline i lesa) najzaslužniji za postojanu kvalitetu baranjskih vina, a da su vinari samo mali faktor u cijelom procesu. Vinarija Gerštmajer obrađuje 13 ha vinograda s kojih dobivaju 30000-40000 litara vina godišnje, a komotno bi mogli dobivati i dvostruko više, ali njihov cilj nije kvantiteta nego kvaliteta.
Prezentacija vinarije Gerštmajer bila je treća u ciklusu vinskih srijeda u osječkoj regionalnoj vinoteci, a nakon dvotjedne pauze zbog berbe grožđa ovaj ciklus se nastavlja 16. rujna predstavljanjem vinarije Josić. Osim predstavljanja baranjskih vinara u Osijeku očekuje nas i uzbudljiv rujan u samoj Baranji. Tako se već prvog vikenda u rujnu održava drugo izdanje vinskog foto safarija, a zadnji vikend u rujnu je rezerviran za najluđu vinsku feštu u Panoniji – zmajevački Vinski maraton, naravno ako to prilike dozvole. A ako se kojim slučajem vinski maraton kojeg organizira udruga za njegovanje običaja Mađara Surduk ipak ne održi uvijek možete doći sami u Zmajevac i odraditi maraton u vlastitoj režiji, a s obzirom na pregršt vina koje imaju u ponudi privatni mini maraton možete održati i u vinariji Gerštmajer.
About Author
