ZMAJEVAČKA VINARIJA GERŠTMAJER PREDSTAVILA SE VINSKOJ PUBLICI U OSJEČKOJ REGIONALNOJ VINOTECI
![](https://i0.wp.com/hedonism-tourism.org/wp-content/uploads/2020/08/g15.jpg?resize=400%2C280&ssl=1)
Written by Mario Jukić, photo by Zlatko Pavošević
U osječkoj regionalnoj vinoteci u srijedu 26. kolovoza održan je treći ciklus predstavljanja vinara Osječko baranjske županije. Nakon baranjskih vinarija Kolar i Kalazić, vinskoj publici se predstavila zmajevačka vinarija Gerštmajer. Prezentaciju je vodio Ivan Gerštmajer Zelember, a osim kušanja pregršt različitih sorti vina okupljeni su imali priliku uživati i u slasnim zalogajima, te iz prve ruke, od samoga vinara čuti i pitati sve što ih zanima o vinskoj priči obitelji Gerštmajer koja traje već pet naraštaja, a upravo Ivan je njen posljednji izdanak.
![](https://i0.wp.com/hedonism-tourism.org/wp-content/uploads/2020/08/g1.jpg?resize=238%2C300&ssl=1)
Vinarija Gerštmajer smještena je u zmajevačkoj ulici Petefi Šandora, na kućnom broju 31. Gotovo svako mjesto sa značajnijom populacijom mađarskih žitelja ima ulicu Petefi Šandora (i Lajoša Košuta), nerijetko je to i glavna ulica, ali u Zmajevcu (kao i Suzi koja je s njime spojena) glavna ulica se zove Maršala Tita, što je mora se priznati pomalo atipično za današnje vrijeme prožeto antititoističkim sentimentima. „Najveći sin naših naroda i narodnosti“ (narodnost – termin kojim su se za vrijeme Jugoslavije nazivale nacionalne manjine), danas je kod tih naroda odbačen, ali izgleda ne i kod jedne „narodnosti“ – baranjskih Mađara koji su na području Baranje autohtono stanovništvu i koji su ovome krajnjem sjeveroistočnom zakutku današnje Hrvatske dali neizbrisiv pečat.
![](https://i0.wp.com/hedonism-tourism.org/wp-content/uploads/2020/08/g3.jpg?resize=300%2C225&ssl=1)
Ono što je specifičnost Zmajevca je to što njegove vinarije, a ima ih gotovo tridesetak, počevši od srednje velikih vinarija kao što je vinarija Gerštmajer do malih obiteljskih vinarija koji vino proizvode isključivo za vlastite potrebe, (s time da tu postoji i tendencija rasta jer se svako malo otvori i poneka nova vinarija poput primjerice hrvatsko – irske vinske kolaboracije nazvane Testament winery) je da se nijedna od njih (izuzevši vinariju Gerštmajer) ne nalazi niti u glavnoj ulici, a niti u ulici Petefi Šandora, koja od zmajevačkog kružnog toga vodi ka Dražu i Batini, već su smještene u dva surduka nazvanih po crkvama koje se nalaze na njihovom početku; katoličkom i reformatskom i Ružinoj ulici.
![](https://i0.wp.com/hedonism-tourism.org/wp-content/uploads/2020/08/g4.jpg?resize=256%2C300&ssl=1)
Osim na ovoj simboličkoj razini vinarija Gerštmajer se od drugih vinarija u mjestu razlikuje i u konkretnim stvarima. Preferiraju kasnije berbe čime njihova vina automatski imaju više alkohola i sladora i jedina je to vinarija u Zmajevcu, ali i u širem okruženju koja ima pet generacija vinara u obitelji, s time da su tri posljednje generacije istodobno aktivne. Ivanov djed, Mihalj Gerštmajer Stariji unatoč tome što je zakoračio u 91. godinu života i svoje vinograde prepustio na skrb unuku još uvijek ne može bez vinograda i vina, a prije tri godine je otvorio i svoju kušaonicu vina koju je nazvao Mišika čarda.
![](https://i0.wp.com/hedonism-tourism.org/wp-content/uploads/2020/08/g6.jpg?resize=300%2C225&ssl=1)
Ivanov otac, Mihalj Gerštmajer Mlađi još uvijek je glava obiteljskog vinskog biznisa, a sa svojih sedamdeset godina djeluje iznimno živahno u odnosu na svoje vršnjake. Valjda je tajna vitalnosti u tom finom baranjskom vinu… Međutim kako na mladima (ipak) svijet ostaje i Ivan zauzima sve važniju ulogu u obiteljskoj vinariji, te odrađuje i većinu marketinških aktivnosti, nastupa na sajmovima, prezentacija, pa je tako vodio i ovu prezentaciju koja se zadnje srijede u kolovozu zbila u osječkoj regionalnoj vinoteci, smještenoj kod Vodenih vrata osječke stare jezgre – Tvrđe.
![](https://i0.wp.com/hedonism-tourism.org/wp-content/uploads/2020/08/g9.jpg?resize=300%2C191&ssl=1)
Nekoć se trg u Tvrđi koji danas nosi naziv Trg Sv. Trojstva nazivao Vinski trg, to je i njegov najstariji poznati naziv, a ime je dobio zato što se na njega svake subote i srijede dopremalo vino iz Baranje i prodavalo ugostiteljima, vojnicima i ostalim žiteljima Tvrđe. To doba je sjajno evocirala i kazališno – turistička living history predstava Zaboravljena Tvrđa – Vinski trg u produkciji Hrvatskog društva kulturnog turizma CroCul Tour koja je svoju premijeri imala 2016. godine. Ova predstava krenula je sa drugog trga u Tvrđi, trga Jurja Križanića, preselila se na nekadašnji Vinski trg, a završila upravo u regionalnoj vinoteci. Veza između Tvrđe i tog finog baranjskog vina postoji već više od 300 godina i zato je upravo i regionalna vinoteka bila odlično mjesto za predstavljanje vinarije Gerštmajer.
![](https://i0.wp.com/hedonism-tourism.org/wp-content/uploads/2020/08/g8.jpg?resize=263%2C300&ssl=1)
Inače, Tvrđa je nastala kao obrambena utvrda na još uvijek nemirnom i trusnom području nakon protjerivanja Osmanliija, a u to vrijeme cijelo današnje područje Slavonije i Baranje nije imalo ni desetak posto današnjeg stanovništva. Za razliku od današnje vizure ovog područja gdje dominiraju kultivirane poljoprivredne površine tada je bilo gotovo sve pod šumama i močvarama. I sam Dunav je tada imao čitav niz Dunavaca koji su bili uz Zmajevac, Lug i Vardarac, a tek golemim trudom taj je pojas isušen i pretvoren u plodne oranice. I baš tada, prije nekih tristotinjak godina počinje povijest obitelji Gerštmajer na panonskom području.
![](https://i0.wp.com/hedonism-tourism.org/wp-content/uploads/2020/08/g12.jpg?resize=300%2C253&ssl=1)
Prvi naraštaji Gerštmajerovih u Panoniji su bili tzv. kubikaši, radili su na pretvaranju močvarnih područja u oranice. Iako prezimenom i porijeklom Nijemci ženidbenim vezama i prirodnim procesom akulturacije kroz više generacija postaju dijelom mađarskog etničkog korpusa. Proces tako tipičan za Panoniju koja je oduvijek bila melting pot različitih kultura, religija i etniciteta. Pa i Petefi Šandor, veliki mađarski narodni pjesnik i jedan od heroja mađarske revolucije iz 1848. godine po kojem ime nosi i ulica u kojoj se nalazi vinarija Gerštmajer rođen je kao Aleksandar Petrović!
![](https://i0.wp.com/hedonism-tourism.org/wp-content/uploads/2020/08/g2.jpg?resize=294%2C300&ssl=1)
Nakon ovog dugog uvoda čija je svrha bila širokoj čitalačkoj publici pojasniti na prezentaciji čijih vina smo imali čast sudjelovati valja nešto reći i o samim vinima koja smo degustirali. Degustacija je krenula sa rajnskim rizlingom. Riječ je o suhom vinu sa 8 grama neprevelog šećera, a sorta kako i samo ime sugerira potječe iz doline Rajne. Karakterizira ga dobar balans šećera i kiselina, ne osjeti se toliko slador, a relativno kasno se bere, tj. nekada se kasno brao i to sredinom studenoga.
![](https://i0.wp.com/hedonism-tourism.org/wp-content/uploads/2020/08/g5.jpg?resize=300%2C193&ssl=1)
Međutim, kako se klima mijenja svake godine se bere sve ranije i ranije, pa je tako prošle godine berba bila 24. kolovoza. Zadnja berba rajnskog rizlinga u mjesecu studenome je bila 2010. godine. Ovo vino ima 13.8% alkohola. Sljedeće vino je bio pinot sivi iz 2015. godine sa 15% alkohola. Potom su uslijedili graševina i chardonnay suhi iz 2018. godine, pinot bijeli polusuhi iz 2019. godine, frankovka iz 2018. godine i chardonnay izborna berba iz 2019. godine.
O prva dva vina Ivan je još uspio detaljno govoriti okupljenoj publici. Kako su dolazila nova i nova vina tako je atmosfera bila sve opuštenija i glasnija, pa umjesto da previše priča o vinu Ivan je prepustio vinima da pričaju za sebe.
![](https://i0.wp.com/hedonism-tourism.org/wp-content/uploads/2020/08/g11.jpg?resize=235%2C300&ssl=1)
Iako na temelju osobnog rada, školovanja i obiteljskog backgrounda ima puno „štofa“ za samohvalu, Ivanov nastup je zapravo sušta suprotnost tome. Skroman i samozatajan, posebno je naglasio da su klima (Baranja ima sunčanih dana kao primjerice Hvar) i tlo (kombinacija gline i lesa) najzaslužniji za postojanu kvalitetu baranjskih vina, a da su vinari samo mali faktor u cijelom procesu. Vinarija Gerštmajer obrađuje 13 ha vinograda s kojih dobivaju 30000-40000 litara vina godišnje, a komotno bi mogli dobivati i dvostruko više, ali njihov cilj nije kvantiteta nego kvaliteta.
![](https://i0.wp.com/hedonism-tourism.org/wp-content/uploads/2020/08/g10.jpg?resize=275%2C300&ssl=1)
Prezentacija vinarije Gerštmajer bila je treća u ciklusu vinskih srijeda u osječkoj regionalnoj vinoteci, a nakon dvotjedne pauze zbog berbe grožđa ovaj ciklus se nastavlja 16. rujna predstavljanjem vinarije Josić. Osim predstavljanja baranjskih vinara u Osijeku očekuje nas i uzbudljiv rujan u samoj Baranji. Tako se već prvog vikenda u rujnu održava drugo izdanje vinskog foto safarija, a zadnji vikend u rujnu je rezerviran za najluđu vinsku feštu u Panoniji – zmajevački Vinski maraton, naravno ako to prilike dozvole. A ako se kojim slučajem vinski maraton kojeg organizira udruga za njegovanje običaja Mađara Surduk ipak ne održi uvijek možete doći sami u Zmajevac i odraditi maraton u vlastitoj režiji, a s obzirom na pregršt vina koje imaju u ponudi privatni mini maraton možete održati i u vinariji Gerštmajer.