KAKO JE OSJEČKI FESTIVAL VINA, DELICIJA I UGODNOG ŽIVLJENJA WINE OS UČVRSTIO STATUS JEDNE OD NAJVAŽNIJIH VINSKIH MANIFESTACIJA U HRVATSKOJ

Ove godine WineOs održan je po šest put. Po drugi put u terminu iza Nove godine, te po prvi puta u sportskoj dvorani Gradski vrt. Osim novog mjesta održavanja ovogodišnje izdanje WineOs-a ima i dvije značajne sadržajne i koncepcijske novine; live cooking show,  te sudjelovanje domicilnih craft i homebrew pivara. Naravno kao i prošlih godina osim samih vinarija na festivalu su sudjelovali i brojni proizvođači rakija i delicija.

Od osamdesetak  izlagača otprilike ¾ su činili vinari, a budući da je mjesto održavanja Osijek logično je da su najbrojniji bili oni iz vinske regije Istočna kontinentalna Hrvatska, odnosno Slavonije i Podunavlja.

Međutim, u konačnici je na festivalu bilo više vinarije izvan Slavonije, Srijema i Baranje, a skoro polovica njih dolazi i izvan Hrvatske što ukazuje na činjenicu da je WineOs definitivno nadrastao regionalne okvire. Jedino što je nedostajalo su bili vinari iz Istre, Zagorja, Prigorja, Plešivice, Međimurja, ali nadam se da će i oni spoznati ulogu i važnost WineOs-a te sudjelovati na nekom od budućih izdanja ovog festivala.

Od vinarija iz Majke vina – Baranje, vinogorja koje se nalazi sjeverno od Osijeka i koje zajedno sa erdutskim, feričanačkim i đakovačkim čini osječki vinski četverokut, na festivalu su sudjelovali vinarije Belje, Kolar, Kalazić, Pinkert, Vukoje a po prvi puta se široj vinskoj javnosti sa svojim vinima predstavila Vlatka Jurković iz Gajića. Pažnju prisutnih plijenila je graševina personal collection Podruma Kolar iz Suze, kao i rosé boutique vinarije Vukoje iz Zmajevca.

Boje erdutskog vinogorja, koje se nalazi istočno od Osijeka, a kao i baranjsko pripada podregiji Hrvatsko Podunavlje predstavljali su Erdutski vinogradi d.o.o. kao stožerna vinarija erdutskog vinogorja, te obiteljske vinarije Antunović iz Dalja, Danubio iz Aljmaša, te Brzica i Siber iz Erduta. Đakovačko vinogorje, locirano južno od Osijeka predstavljale su vinarije Misna vina i Apostol iz Trnave, a feričanačko, smješteno zapadno od Osijeka Feravino iz Feričanaca za čije je pjenušce Grasecco i Francesca osječka vinska publika iskazala prilično velik interes.

Iločko vinogorje treće je vinogorje koje spada u podregiju Hrvatsko Podunavlje, a predstavljali su ga vinarije Buhač, Iločki podrumi d.d., Papak i TRS. Opet je bila pomama, posebice među ženskim dijelom publike za roseom Domagoja Buhača, a od vinarije Papak dojmio me se rajnski rizling, sauvignon blanc od vinarije TRS, a meni osobno najzanimljiviji proizvod Iločkih podruma d.d. je još uvijek traminac.

Kutjevačko vinogorje zastupali su Kutjevo d.d., te vinarije Adžić,  Josipović, Kaptol, Mihalj, Krauthaker, Perak i Sontacchi čija je orange kupaža sedam bijelih sorti vina (graševina, traminac, müller thurgau, rajnski rizling, sauvignon blanc, muškat žuti i morava) nazvana Superslav bila pravi hit ovog izdanja WineOs-a.

Orahovačko vinogorje predstavljale su vinarije PP Orahovica i Iskrena vina Matković, a novogradiško vinogorje vinarija Kraljić iz Rešetara koja me ugodno iznenadila sa sivim pinotom u klasičnoj i rosé verziji. To je vinarija s velikim potencijalom, vinarija čije vrijeme tek dolazi. Na njihovom izlagačkom mjestu nalazila su se i kupinova vina «Berry» iz Vrbove, mjesta koje se nalazi između Slavonskog Broda i Nove Gradiške. Doduše nismo ih kušali, ali smo prihvatili poziv Dragana Radića, čovjeka koji stoji iza cijele priče da ga posjetimo u Vrbovi i napravimo opširniju priče, i kušamo njegova vina tamo gdje i nastaju.

Na festivalu je sudjelovala i udruga Škrlet Moslavina koja sjedište ima u Šumećanima,  prigradskom naselju Ivanić Grada, a u kojoj je udruženo osam najznačajnijih  proizvođača škrleta, autohtone vinske sorte iz iz Moslavine; vinarije Florjanović, Ilovčak, Jaram, Kezele, Miklaužić, Mikša, Trdenić i Voštinić – Klasnić. Sedmero njih se udružilo i u proizvođačku organizaciju Škrlet te prošle godine proizveli prvi škrlet pod zajedničkom etiketom i plasirali ga na tržište u limitiranom izdanju od 5000 butelja.

Sjajan je to primjer kooperacije u kojoj svi imaju benefite, a smatram da treba biti i putokaz ostalim vinarima u malim sredinama čiji su međusobni odnosi nerijetko obilježeni rivalitetom i (ne)povjerenjem. Škrlet nam je točio osobno Tomislav Trdenić, vlasnik vinarije Trdenić iz Popovače i predsjednik proizvođačke organizacije Škrlet.

Od vinarija iz Dalmacije na festivalu su sudjelovale vinarija Testament iz Jadrtovca kod Šibenika, vinarije Pilač i Gašpar iz Vrgorca, te vinarije Matuško, Korta Katarina i Radović sa Pelješca. Iz plejade dalmatinskih vinara svakako treba spomenuti Darija Gašpara iz Umčana, prigradskog naselja Vrgorca koji je ostavio profesiju stomatologa kako bi se posvetio proizvodnji vina i revitalizaciji autohtone sorte zlatarice.

Što se susjednih država tiče na festivalu su sudjelovale vinarije iz Mađarske, Srbije, Makedonije, Bosne i Hercegovine, a najbrojniji su bili vinari baš iz Hercegovine, na WineOs-u sudjelovalo je čak njih 11. Iz Srbije, preciznije Vojvodine festivalu su prisustvovale srijemske vinarije Erdevik, Chichateau iz Šišatovca, Vinum iz Sremskih Karlovaca,  vinarija Mačkov podrum iz Iriga, kao i vinarija Zvonko Bogdan koja se nalazi pokraj Palića u Bačkoj.

Od kušanih srbijanskih vina svakako treba izdvojiti cuvée pod imenom Mustra vinarije vinum (muškat + traminac), chardonnay pod nazivom Omnibus lector, zatim rosé «Tri roze koze» vinarije Erdevik, dobiven kako i samo ime sugerira kupažom tri sorte vina; merlota, syraha i cabernet sauvignona, sjajnu crnu kupažu pod nazivom «Trianon» (merlot, syrah, te nešto malo cabernet sauvignona), zatim portugizac iz Mačkovog podruma, crni cabernet sauvignon/cabernet franc/ frankovka,  cuvée «Život teče» vinarije Zvonko Bogdan, a garažna vinarija Chichateau je priča za sebe i zaslužuje poseban članak.

Ovogodišnje izdanje WineOs-a je specifično i po tome što je ono ujedno bilo i najmasovniji inozemni nastup vinara iz Hercegovine na jednom mjesto, a kao što je već navedeno bilo ih je sveukupno 11 – vinarije Andrija, Brkić i Marijanović iz Čitluka, «Daorson» iz Stolca, Matić iz Čapljine, Keža, Nuić i Škegro iz Ljubuškog, Zadro iz Domanovića, Vilinka iz Mostara, te «Carska vina» iz Međugorja. Pregršt sjajnih žilavki i blatina dokazali su da Hercego(vina) uistinu jest zemlja vina. U ovoj BiH priči treba spomenuti i bosansku vinariju «Povratak» iz Žepča, a jedina vinarija iz Makedonije je bila Brzanov artisan Winery iz Skoplja čije me se orange vino posebno dojmilo.

Iz Mađarske, iz vilanjsko šikloškog vinogorja (Villány – Siklósi borvidek) u kojem dominira sorta cabernet franc na WineOs-u su bile prisutne vinarije Bibor birtok, Bock i Redy by Villány.

Kada je craft pivo u pitanju svoje uratke su prezentirale osječke mikropivovare Legionar, te Mali div, kao i udruga Panonski pivarski sindikat koja okuplja slavonske homebrewere.

Budući da se festival odvija u Slavoniji nisu izostale niti rakije, a tu treba spomenuti destileriju «Rakija jedna» koja ima sjedište u istočnom osječkom prigradskom naselju Nemetinu, a čije boce osim odličnog sadržaja krase i intrigantno dizajnirane etikete, a koje je dizajnirao Art studio 33. Kad već o etiketama pričamo treba spomenuti da je odmah na ulazu u festivalski prostor svoj štand imala i osječka tvrtka Grafika koja također dizajnira i proizvodi etikete.

Osim «Jedne» posjetitelji su mogli degustirati rakije OPG-a Pavičić iz Petrijevaca, koji osim rakija proizvode i likere, džemove, pekmeze, te viljamovku sa obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva Valentine Hudorović iz Drenja. Posebno i vrlo ugodno iznenađenje je bila rakija od Dunje «Forbidden Garden Quince» koju imate priliku kušati u osječkom American Dollar baru o čemu će više riječi na portalu Hedonism tourism biti uskoro.

Kako je općepoznato da se vino dobro sljubljuje sa sirevima ni ovaj WineOs nije mogao proći bez malih obiteljskih sirara; mini sirane Gašić iz Beketinaca i OPG-a Božidara Glavaša iz Bizovca, a jedan od izlagača je bila i znamenita Paška sirana.

Što se suhomesnatih delicija tiče na WineOs-u je prodajni štand imao i Hrvoje Kraljik iz Belišća, višestruki osvajač titule čvarak majstora na Čvarak festu u Karancu, a naravno tu je bio i najpoznatiji baranjski kulenar – čika Pero Dobrovac iz Kneževih Vinograda. Na sajmu su se također mogli kušati proizvodi od crne slavonske svinje poduzeća Belje i «Sin ravnice».

Kako uz vino, sir i suhomesnate delicije ide nešto „kiselo“ za prigristi ugodno iznenađenje WineOs-a su bile i makedonske delicije Gurmano MK, točnije crvene i žute pikant papričice punjene sirom. Osim njih u ponudi imaju i ajvar, pečenu papriku, feferone, te «Malidžano» koji se sastoji od patlidžana i pečene zelene paprike. Prisutni su se mogli i zasladiti medom OPG-a Dješka, kao i čokoladama chocolaterije Chade iz Osijeka.

Poseban dio festivala je bio i cooking show na kojem su prisutnima jela pripremali Tomislav Špiček i chef hotela Osijeka Tomica Đukić, a slasni zalogaji su se sljubljivali sa vinima vinarije Feravino.

Svojevrsna kruna prvog dana WineOs-a bila je večera za novinare u osječkom hotelu Waldinger koju je moderirao sommelier Siniša Lasan, a na kojoj su se jela također sljubljivala sa vinima vinarije Feravino. Za početak ove večere u četiri slijeda poslužena je piletina u bademu sa slatko kiselim chilly umakom i pjenušac Grasecco. Uslijedilo je prešano carsko meso sa pireom od luka i tamnim umakom, a ovaj slijed je sljubljen sa graševinom Dika. Goveđi obrazi s pireom od bundeve, sezonskim povrćem i orašastim plodovima posluženi su uz graševinu Miraz, a četvrti i posljednji slijed su činili neobična voćna salata sa paškim sirom u kojem su se sjajno isprepleli ananas, bademi, ovčji sir, med i papar i ledena berba frankovke.

WineOs je postao i veliki medijski događaj, jer je ove godine okupio više akreditiranih novinara i bloggera na izlagača; bilo ih je preko stotinu, pa su tako između ostaloga posjetitelji mogli prelistati najnoviji primjerak Hedonist magazina kojeg izdaje Gabor Vecsey u Novom Sadu ili časopisa Vinum.In koji se odnedavno može pronaći i na kioscima, a čije je glavna urednica Dijana Carlito Grgić. Treba spomenuti i pregršt sjajnih vinskih i dvije pivske radionice koje su se održavale oba dana festivala.

S obzirom na ambiciozan tempo kojim WineOs iz godine u godinu postaje sve bolji, zanimljiviji, sadržajniji i naposljetku važniji festival s nestrpljenjem već sada očekujemo WineOs 2021. A čekanje će biti podnošljivije, a kako drugačije nego terenskim posjetima vinarijama i uživanjem u vinu, tom božanskom nektaru.

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *