VEČER HERCEGOVAČKIH VINA U ZAGREBU

U subotu, 27. studenoga održana je večer hercegovačkih vina u zagrebačkom restoranu Mano2. Organizator eventa je bila vanjskotrgovinska / spoljnotrgovinska komora BiH i ono što je vrlo bitno u ovoj priči je činjenica da su uzvanici mogli uživati u vinima s obje strane rijeke Neretve.

I sam naziv  Hercegovina u drugom dijelu svoga imena sadrži skrivenu i riječ vina. Zgodna je to i slučajna igra riječi, ali u konačnici i sasvim opravdana. Izvorno, ime Hercegovina dolazi od titule Herceg (njem. herzog – vojvoda) koju je vladar Hercegovine, dotada znane kao Humska zemlja Stjepan Vukčić Kosača koristio nakon što se oženio bavarskom princezom Cecilijom. Hercegovina je zemlja sjajnih vina, za što je zaslužna blaga, sub mediteranska klima i naravno njeni vrijedni žitelji koji su se iskalili u stoljetnoj borbi sa kamenom i kršem.

Na početku večeri prisutnima je poslužen pjenušac Domano vinarije Zadro iz Domanovića pored Čapljine. Riječ je o prvom hercegovačkom pjenušcu proizvedenom klasičnom metodom vrenja u bocama. Što se sortnog sastava tiče Domano je napravljen od žilavke koja je autohtona hercegovačka vinska sorta koja se po prvi puta u pisanim zapisima spominje još 1353. godine u povelji kralja Tvrtka I Kotromanića. Žilavka je vino zelenkasto žute boje, karakterizira ju skladna kiselost i srednja količina alkohola.

Nakon pjenušca od žilavke uslijedile su još četiri žilavke, vinarija Anđelić, Hepok, Milas i Ostojić. Vinarija Anđelić smještena je u Trebinju. Riječ je o obiteljskoj vinariji sa stoljetnom vinarskom tradicijom. Osim žilavke od bijelih vina u ponudi imaju i chardonnay, a da je hercegovački terroir pogodan i za uzgoj te sorte prisutni su se uvjerili u središnjem dijelu večeri, u intermezzu između žilavki i blatina.

Žilavka Vitača Ostojić dolazi iz podruma Ostojić koji se nalazi u Potpolju kod Čitluka, a njeno ime je hommage prvoj supruzi bosanskog kralja Stjepana Ostoje. I ostala njihova vina nose imena po srednjovjekovnim bosansko hercegovačkim vladarima, pa je tako primjerice njihova blatina ponijela ime Stjepana Ostojića, a vranac ime Radivoja Ostojića.

Vinarija Milas dolazi iz Humca kod Ljubuškog i prisutnima je prezentirala svoju žilavku iz 2016. godine time pokazavši da je žilavka sorta koja ima potencijal i za odležavanje. Hepok d.o.o. iz Mostara u socijalizmu je bio kombinat koji je imao čak pet vinarija iz različitih dijelova Hercegovine. Danas najveća vinarija u BiH – vinarija Čitluk bila je jedna od tih vinarija. Upravo je tadašnji kombinat Hepok zaslužan za status žilavke (1970.) i blatine (1973.) kao vina sa zaštićenim geografskim porijeklom.

Sa žilavkom vinarije Hepok zaključen je ciklus kušanja žilavki, a potom su uslijedila dva hercegovačka chardonnaya; poslužen je chardonnay sur lie premium vinarije Vukoje iz Trebinja iz 2016. godine  i chardonnay  Oros podruma manastira Tvrdoš.

Nakon bijelih vina došlo je vrijeme i za crna. Poslužene su blatine iz podruma Andrija i vinarije Čitluk. Podrumi Andrija locirani su u mjestu Paoča kod Čitluka, a osim žilavke i blatine proizvode primjerice i vino od sorte syrah, te vinjake. Blatina Teuta čije je ime hommage istoimenoj ilirskoj kraljici bila je šampion ovogodišnje Sabatine u kategoriji u kategoriji crnih suhih i polusuhih vina.

Degustaciju hercegovačkih vina je pratilo i njihovo sljubljivanje sa delicijama za koje je bio zaslužan chef Hrvoje Kroflin, a nakon pjenušca, žilavki, chardonnaya i blatina uz desert su poslužena i tri hercegovačka trnjaka; iz vinarije Škegro, vinograda Nuić i podruma Tolj. Sve u svemu sjajna prezentacija vinske Hercegovine u  Zagrebu.

Leave a Reply

Your email address will not be published.

Instagram did not return a 200.