HEALTH TOUR PO VOJVODINI (1) – SREMSKI KARLOVCI, MANASTIR KRUŠEDOL I FRUŠKE TERME

Autonomna pokrajina Vojvodina nudi pregršt zanimljivih aktivnosti i destinacija turistima i drugim putnicima namjernicima. Prve asocijacije kod prosječnog hrvatskog turista kada se spomene Vojvodina su robinzonske dunavske čarde, romantični bački salaši, vina (kako ona fruškogorska, tako i ona sa subotičko – horgoške pješčare), te urbani centri poput Subotice i Novog Sada. Međutim, Vojvodina ima i značajne potencijale kada je u pitanju zdravstveni turizam. Cilj ove edicije tekstova napisanih nakon studijskog press putovanja realiziranog u okviru projekta Health tour (Interreg IPA program prekogranične suradnje Mađarska – Srbija) je ukazati upravo na njih. Naravno, pri tome nećemo zaboraviti niti sve one hedonističke sadržaje po kojima je Vojvodina dobro poznata, a koji se skladno nadopunjuju sa prezentiranim zdravstvenim sadržajima i u sinergiji s njima nude pravi i potpuni odmor i regeneraciju za dušu i tijelo.

ALTERNATIVNI HEDONISTIČKI PUT DO NOVOG SADA

Ako u Novi Sad dolazite iz Hrvatske tada definitivno preporučujem rutu koja kombinira Srijem, prijelaz skelom preko Dunava i Bačku, a  ide od Iloka preko graničnog prijelaza Neštin. Sa lijeve strane se mjestimično pruža pogled na Dunav i nepregledne bačke ravnice, a sa desne na Frušku Goru. Prvi vizualni susret sa Dunavom je nešto prije Iloka, u Šarengradu. Nakon prolaska kroz Neštin postoji odmorište s lijeve strane ceste s kojeg puca pogled na Neštinsku Adu, a prva hedonistička točka na ovoj ruti je restoran Atos koji se nalazi prije Banoštora. U samom Banoštoru mnoštvo je vinarija, a posebice treba izdvojiti vinariju Šijački koja je poznata po tome što je uspješno revitalizirala jednu staru autohtonu sortu vina koja se zove Seduša. Cesta prati Dunav još do Čerevića, a onda se prema Beočinu udaljava od njega.

U Banoštoru postoji skela koja prevozi se jedne strane rijeke na drugu, do bačkog Begeča i koja Vam omogućuje da preplovite Dunav, ako već ne uzdužno onda barem poprijeko. Cijena je simbolična, za svega dvadesetak kuna dobijete mini krstarenje Dunavom na skeli koja osim putnika prevozi i automobile. U Begeču se nalazi čuvena Čarda kod Braše, a Novi Sad, pa i Sremski Karlovci su tada vrlo blizu.

SREMSKI KARLOVCI

Sremski Karlovci su pravi mali dragulj na desnoj obali Dunava i nezaobilazna destinacija za sve one hedoniste koji podjednako vole uživati u prirodi, dobrim vinima, te bogatoj kulturnoj i povijesnoj baštini.

Novi Sad, glavni je grad autonomne pokrajine Vojvodine ali priča o vojvođanskoj autonomiji nije začeta u Novome Sadu nego upravo u Sremskim Karlovcima, 1848. godine. Danas je to gradić od nekih desetak tisuća stanovnika, višestruko manji od Novog Sada, ali sa toliko sadržaja i toliko bremenitom poviješću da turistički obilazak Karlovaca nerijetko traje duže no onaj Novoga Sada.

Desetak kilometara udaljeni od glavnog grada Vojvodine Karlovci su sasvim blizu Novoga Sada, a opet tako daleko, ušuškani između Dunava i vinorodnih obronaka Fruške Gore, kao u nekoj drugoj galaksiji. Nakon desetak kilometara od prostranih i užurbanih bulevara na bačkoj muljevitoj ravnici sazidanog Novog Sada dolazite na uske, strme ulice Sremskih Karlovaca koje vijugaju po obroncima Fruške Gore. Bačka i Srijem vizualno su potpuno različiti, baš kao i Slavonija (preciznije onaj njen ravničarski dio koji se nalazi istočno od Đakova i u posavskim i podravskim nizijama) i onaj maleni, zapadni dio Srijema koji se nalazi u Hrvatskoj.

Po dolasku na neku lokaciju, a prije obilaska kulturno – povijesnih znamenitosti, vinarija i termi treba i odmoriti. Kako sam u Vojvodinu došao dan prije press tripa s ciljem da što više uživam u njenim čarima i što bolje iskoristim negativan test na COVID-19 bez kojeg nisam ni mogao ući u Srbiju trebalo je pronaći smještaj za taj prvi, odnosno nulti dan Vojvodina road tripa. U redu je pogledati rejting na bookingu, ali kada je u pitanju smještaj uvijek se volim obratiti za savjet lokalcima, pa mi je tako moj dobar prijatelj Gabor Vécsey, glavni urednik Hedonist magazina preporučio vilu Prezident, a ako preporuka dolazi od strane urednika magazina posvećenog hedonizmu onda njoj svakako treba vjerovati. Vila Prezident se nalazi na putu prema poznatom izletištu Stražilovo, a nju od slavnog Instituta za vinarstvo koji je iznjedrio nove sorte vinove loze koje je prihvatilo i tržište dijeli stražilovački potok. Objekt izgleda poput planinske kuće i pravi je signalizator da od njega put vodi ka višim dijelovima Fruške Gore. Iako uređen u tradicionalnom stilu putnicima nudi sve sadržaje potrebne modernom gostu, pa tako vila Prezident ima i bazen, saunu i vinski podrum sa više od stotinjak različitih vrsta vina, pa tako na jednom mjestu imate priliku kušati različita vina iz Sremskih Karlovaca, ali i ostatka Vojvodine i Srbije. Vila Prezident u vlasništvu je obitelji Stanojević, a osim ovoga objekta također su vlasnici i business hotela Prezident u Novome Sadu, te Premier Prezident Garni hotela u strogom centru Sremskih Karlovaca.

Na neki način su Sremski Karlovci koji se nalaze na sjeveroistočnom obodu Fruške Gore pandan Iloku – dunavskom kraljevstvu vina i starina koji se nalazi na njenom sjeverozapadnom rubu. Jedina je razlika u tome što je Ilok svoje zlatno doba proživljavao u srednjem vijeku, a Karlovci nekoliko stoljeća kasnije.

S vidikovca se pruža fantastična panorama grada koju s lijeve strane obrubljuje Fruška Gora, a s desne Dunav. Sam razgled grada treba započeti kod Česme četiri lava, uz koju se nalaze i ostale znamenitosti poput bogoslovije, patrijaršijskog dvora, saborne crkve, zgrade magistrata i karlovačke gimnazije. Česmu četiri lava dizajnirao je talijanski arhitekt Giuseppe Aprili u baroknom stilu, a sazdana je od crvenog mramora 1799. godine. Priča kaže da onaj tko jednom popije vode s ove česme uvijek se vraća u Karlovce. S obzirom da je ovaj posjet Karlovcima početkom listopada ove godine moj treći posjet u protekle tri godine barem na osobnom primjeru mogu svjedočiti da je ta narodna priča istinita. Sremski Karlovci Vas naprosto zarobe svojim šarmom i u tom površinom i brojem stanovnika nevelikom mjestu nikad ne možete sve ono vrijedno viđenja i posjeta obići odjednom. Stoga Vas uvijek vuče da se u njega vratite.

Sremski Karlovci su ime dobili po nazivu srednjovjekovne tvrđave Karom koja se prvi puta spominje 1308. godine. Mirom u Sremskim Karlovcima okončan je Veliki turski rat koji se vodio od 1662. do 1699. godine, a čija je jedna od epizoda bila i osmanlijska opsada Beča 1683. godine. Karlovci su izabrani za mjesto pregovora kao „ničija zemlja“ između habsburške utvrde Petrovaradin i turskog Beograda. Tijekom mirovnih pregovora u Sremskim Karlovcima prvi put u povijesti za diplomatske prilike je korišten stol jer se strane u pregovorima nisu mogle dogovoriti tko će sjesti na čelo klasičnog stola, a mirovni pregovori su se također odvijali u baraci sa četiri ulaza, jer se sudionici (Austrija, Mletačka Republika i Poljska s jedne strane i Osmanlijsko carstvo s druge strane) nisu mogli dogovoriti niti tko će u njega prvi ući.

Na mjestu barake je kasnije, 1710. godine podignuta drvena kapela mira. Vrata kroz koja je ulazila turska delegacija zatvorena su orguljama, a kapela u svom današnjem obliku sagrađena je 1817. godine u ovalnom obliku kako bi podsjećala na pregovarački okrugli stol. Nakon ovih pregovora Austriji je pripala Panonija, Mlečanima dobar dio Dalmacije, a Turci su se povukli iz Srednje Europe, na prostore južno od Dunava i Save. Karlovačka bogoslovija  je srednja teološka škola čiji ulaz čuvaju egipatske sfinge. To je hommage egipatskim Koptima kao prvim ortodoksnim kršćanima.

Saborna crkva sv. Nikole građena je u baroknom stilu, s vitrajima na prozorima. Krasi ju veliki ikonostas u oltarskom prostoru optočen 24 – karatskim zlatom. Jedanaest slika Paje Jovanovića dočaravaju događaje iz starog i novog zavjeta, te povijesne događaje. Gotovo svi karlovački mitropoliti i patrijarsi sahranjeni su u kripti ove Saborne crkve.

Nakon obilaska karlovačkih znamenitosti valja se i osvježiti, a to je najbolje učiniti s čašom vina. U gradu ima pregršt vinarija, dovoljno je samo spomenuti vinarije kao što je Vinum, 45 paralela, ili Obiteljska zajednička zadruga Benišek – Veselinović, a ovoga puta obišli smo vinariju Bajilo. Obitelj Bajilo se već četvrti naraštaj bavi vinarstvom, a trenutno su aktivne treća i četvrta generacija; otac i dva sina. Pored standardnih sorti uzgajaju i nove sorte proizvedene u karlovačkom institutu za vinarstvo kao što su sila, neoplanta i probus, ali smo kod njih ipak kušali čašicu bermeta – aromatizirano vino s dodacima začinskih biljaka. U Sremskim Karlovcima ima dvadesetak vinarija, a svaka spravlja bermet na svoj način. Osim Bermeta Karlovci su poznati i po kuglofu, pa tako u Sremskim Karlovcima postoji muzej kuglofa, ali i muzej meda, te muzej šibica. Posebna atrakcija u podrumu Bajilo su stara pružna kolica na kojima se nekada prevozilo vino, a tračnice od podruma još uvijek vode do glavne ceste.

MANASTIR KRUŠEDOL

Nakon Sremskih Karlovaca, a prije posjete Fruškim Teramama obišli smo i manastir Krušedol koji je od Karlovaca udaljen desetak kilometara. Inače Fruška Gora je centar ortodoksne duhovnosti, danas ima 16 aktivnih manastira, a nekad ih je bilo više nego dvostruko – čak 33, stoga se Fruška Gora nerijetko naziva srpskim Atosom, odnosno Svetom Gorom. Manastir Krušedol zadužbina je despotske obitelji Branković, a sagrađen je početkom 16. stoljeća. U njemu su svoje posljednje počivalište pronašli patrijarh Arsenije III Crnojević koji je predvodio veliku seobu Srba u panonsku ravnicu, kao i prvi suvremeni kralj Srbije Milan Obrenović. Motiv iz manastira Krušedol se nalazi i na kovanici od pet dinara.

FRUŠKE TERME I ETNO SELO VRDNIČKA KULA

Od manastira Krušedol do Fruških termin udaljenost je nekih dvadesetak kilometara, a otprilike na pola puta prolazi se kroz gradić Irig, a same terme se nalaze neposredno uz grad Vrdnik. Fruške terme su kompleks koji se nalazi na adresi sasvim prikladna imena: Staza zdravlja 39, a objedinjuje 8 unutrašnjih i vanjskih bazena sa termomineralnom vodom, spa centar koji se prostire na preko 10 000 metara četvornih sa 12 vrsta sauna i parnih kupatila, hamamom, relax sobom i sobom sa vodenim krevetima, kongresni centar sa velikom kongresnom dvoranom i 11 konferencijskih sala, te wellnes & spa hotel sa 200 soba i apartmana.

Odmah uz Fruške terme se nalazi i etno selo Vrdnička kula sa etno hotelom, deset bungalova, etno restoranom, vinskim podrumom, adrenalinskim parkom pa čak i sa crkvom u kojoj se odvijaju obredi vjenčanja. Uistinu impozantan kompleks skladno uklopljen u prirodu Fruške Gore, koji se nalazi uz samo granicu sa nacionalnim parkom (NP Fruška Gora najstariji je nacionalni park u Srbiji) u kojem svatko može pronaći nešto za sebe.

Etno restoran u sklopu etno kompleksa Vrdnička kula bilo je mjesto gdje smo objedovali, a posebno su me oduševile pastrve. Promont grupa koja stoji iza cijelog projekta ima i vlastitu proizvodnju premium rakija i zanatskog piva pod brandom premier koje gosti mogu kušati u njihovim objektima. Sve je u sklopu toga kompleksa na vrhunskom nivou i vidi se da su investitori obratili pažnju na svaku sitnicu.

S obzirom da je riječ o novom kompleksu otvorenome prošle godine ovo je bilo moje prvo upoznavanje sa Fruškim termama i etno selom Vrdnik, za razliku od Sremskih Karlovaca i manastira Krušedol koje sam posjetio nekoliko puta. To jedno sjajno i fascinirajuće mjesto koje Vas naprosto zove da se vratite ponovno, jer da biste istražili i uživali u svemu što Vam se tamo nudi naprosto Vam je potrebno nekoliko dana, a ne samo jedno poslijepodne.

About Author