TURISTIČKI DIONICI U OPĆINI KAPTOL DOKAZUJU KAKO I ARHEOLOGIJA MOŽE BITI TURISTIČKI RESURS

Prva asocijacija kada netko spomene riječ „Kaptol“ je tijelo u sklopu zagrebačke nadbiskupije. Tek sekundarna asocijacija je općina u Slavonsko požeškoj županiji koja obuhvaća dio jugozapadnog dijela Zlatne doline i dio sjeveroistočnog dijela Parka prirode Papuk. Nažalost puno ljudi, pa čak i u Slavoniji uopće ne zna da mjesto i općina Kaptol postoje, ali na sreću to se polako ali sigurno mijenja, a općina Kaptol postaje sve propulzivnije turističko područje.

Razloga za to ima nekoliko, počevši od turističke agencije Thrillseeker koja sve više turista dovodi u ovo područje, preko vinarije Kaptol koja osim što na tržište plasira sjajna vina sve više poprima obrise ultimativnog eno turističkog resorta. Kaptol odnedavno ima i svog proizvođača gina pod imenom Castrum, a od ove godine i njihovu domicilnu verziju manifestacije wine & walk koju su nazvali Ideš & piješ!, a tu je i manifestacija „Halštatski dani – festival željeznog doba u Zlatnoj dolini“ koja se već tradicionalno održava trećeg vikenda u lipnju.

Kaptol je i dio kulturne rute Vijeća Europe „Staza željeznog doba Podunavlja“ koja je predstavljena turističkim djelatnicima 5. studenoga u njihovoj općinskoj vijećnici. Ovaj event zajednički su organizirali Ministarstvo kulture i medija, Općina Kaptol, Udruga „Staza željeznog doba Podunavlja, Centar za prapovijesna istraživanja Arheološkog muzeja u Zagrebu i njihova matična turistička zajednica Zlatni Papuk, koja osim općine Kaptol obuhvaća i susjedne općine Velika, Brestovac i Jakšić. Osnovana je koncem prošle godine i predstavlja jednu od rijetkih TZ-a koja obuhvaća nekoliko jedinica lokalne samouprave.

Da bi se došlo do Kaptola iz ravničarskog dijela Slavonije potrebno je proći neki od brdskih prijevoja, jer Kaptol se nalazi u Zlatnoj požeškoj dolini koja je sa svih strana omeđena brdima. Došavši iz podravskog dijela Slavonije išao sam cestom Našice – Kutjevo; gorskom cestom koja vijuga po obroncima Krndije kroz gustu šumu, a za povratak sam se odlučio na cestu Kutjevo – Orahovica na kojoj se nalazi prijevoj Međa na granici požeške i virovitičke županije na kojem se nalazi vidikovac Petrov vrh s kojeg se pruža sjajan pogled na slavonsko gorje i manastir Sv. Nikola ušuškan u gustim šumama. Spustivši se u Duzluk, prigradsko naselje Orahovice u kojem je locirano i orahovačko jezero ugledao sam i prizor konja koji slobodno pasu na brdskim pašnjacima. Neprocjenjivo! Duzluk je i jedno od rijetkih mjesta u Slavoniji gdje možete kupiti svježe magareće mlijeko.

Kao što rekoh dva puta sam prošao kroz Kutjevo – najpoznatiju slavonsku vinsku varoš, od Kutjeva prema Kaptolu vodi cesta koja ide sjevernim rubom Zlatne doline, a s desne strane ceste se nalaze odvojci za sela koja su enofilima poznata sa etiketa vina Vlade Krauthakera i Ive Enjingija – Mitrovac, Venje, Hrnjevac, Podgorje… Otprilike na sredini deset kilometara duge rute od Kutjeva do Kaptola nalazi se i Vetovo gdje je smještena sjajna vinarija Soldo koja je poznata po tome što uzgaja neke vinske sorte koje nitko nema u Zlatnoj dolini, kao što je primjerice manzoni. Došavši nešto ranije prije same konferencije uputio sam se ka kaptolskom starom gradu koji je ujedno i početna točka poučne staze „Putevima ratnika – starije željezno doba u Zlatnoj dolini“. Na semaforima u centru mjesta, na križanju na kojem se na svakom od „ćoškova“ nalazi po jedan kafić potrebno je skrenuti prema sjeveru i za čas se ukazuju vizure starog grada. Impozantne su to ruine kasnogotičko – renesansnog kaštela čija priča počinje početkom 13. stoljeća utemeljenjem Požeškog zbornog kaptola sv. Petra što ukazuje na to da na ovom području postoji kontinuitet življenja od željeznog doba, tj. prije naše ere, preko srednjovjekovlja, pa sve do današnjih dana. Impozantna utvrda u čiju unutrašnjost sam imao priliku osobno zaviriti tijekom srpanjskog posjeta Kaptolu i osjetiti svu njegovu mističnost. Sva sreća da postoje i planovi za njegovu obnovu, jer ovakvo zdanje zaslužuje da ponovno zablista u starom sjaju.

No vratimo se mi iz srednjovjekovne transcendencije uzbudljivim kaptolskim vremeplovom koje tisućljeće ranije, u željezno doba. Što je neki vremenski period udaljeniji od sadašnjosti to ga je teže dočarati ljudima našeg doba. No uz kontinuirani i predani rad ekipa iz udruge „Staza željeznog doba Podunavlja“ uspijeva predstaviti širokim krugovima ljudi, laicima što bi se rekli, kako se živjelo u Kaptolu za vrijeme željeznog doba i što je Kaptol predstavljao u tadašnjoj konstelaciji snaga i moći.

Konferencija/predstavljanje kulturne rute je započela u općinskoj vijećnici u 10.00h. Došavši nekoliko minuta ranije zatekao sam u holu zgrade općinske uprave Barbaru Ljevar iz vinarije Kaptol i Ivu Pranjić iz destilerije Craft spirits koja proizvodi gin koji na tržište plasiraju pod brandom Castrum. Uzme li se u obzir da u čitavoj Slavoniji postoji svega nekoliko proizvođača gina definitivno nije mala stvar da se jedan od njih nalazi upravo u Kaptolu. I vinarija Kaptol i destilerija Craft spirits dionici su kulturne rute „Staza željeznog doba Podunavlja“ u svojstvu lokalnih poduzetnika, a uz njih tu je i turistička agencija Thrillseeker, te vinarija Jakobović iz Vetova i krčma „Stari fenjeri“ iz Turnića.

Upravo oni su se specijalizirali za pripremu „halštatske“ hrane, a nakon službenog dijela konferencije ondje je i održana radionica halštatske hrane na kojoj nažalost zbog drugih obaveza nisam prisustvovao. Ali kako se kaže, u svakom zlu i neko dobro, ne možeš vidjeti odmah sve, mora postojati i neki motiv za ponovnu posjetu nekoj destinaciji, a u Kaptolu je tih motiva uistinu mnogo; počevši od prirode koja je idealan teren za hiking, preko povijesne i kulturne baštine, do hedonističkog dijela u vidu domicilnih vina, destilata i hrane koja definitivno nije konfekcijska.

A upravo poučna staza „Putevima ratnika“ spaja outdoor rekreaciju u vidu hikinga/planinarenja i upoznavanje sa ambijentalnom poviješću. Početna točka je kao što rekosmo kod Starog grada, ide prema sjeveru, prema brdu, a sastoji se od ukupno 11 informativnih tabla i račva se na tabli broj 5 – Gradinsko naselje Kaptol – Gradci. No da ne dužim previše, ovu poučnu stazu trebao bi svatko sam obići.

Prvo predavanje na konferenciji održao je arheolog Hrvoje Potrebica. Između ostaloga saznali smo da je na području Kaptola nađena najsjevernija grčka kaciga, kao i najstariji željezno – dobni mač koji je imao ulogu statusnog simbola, čina i časti, te da Kaptol sjedi na grafitu, a u željezno doba grafit je imao ulogu koju danas ima zlato, te da je na području Kaptola pronađen jedini drveni ostatak tkalačkog stana iz tog vremena.

Tatjana Horvatić, voditeljica Službe za pokretnu, etnografsku i nematerijalnu kulturnu baštinu pri Ministarstvu kulture i medija održala je predavanje o kulturnim rutama Vijeća Europe. Ovaj program pokrenut je 1987. godine s ciljem predstavljanja zajedničke kulturne baštine, boljeg razumijevanja europskog kulturnog identiteta, te oblikovanja zajedničkog kulturnog prostora, a program je do sada iznjedrio četrdesetak kulturnih ruta. Jedan od njih je i „Staza željeznog doba Podunavlja“.

Nju je predstavila dr.sc. Jacquelin Balen, muzejska savjetnica u Arheološkom muzeju u Zagrebu i članica Upravljačkog odbora rute. Ova ruta trenutno obuhvaća 22 člana iz 6 zemalja; Austrije, Bugarske, Hrvatske, Mađarske, Njemačke i Slovenije, a sastoji se od prominentnih nacionalnih i regionalnih muzeja, sveučilišta, instituta, ustanova, te jedinica lokalne i regionalne samouprave.

Marta Rakvin, tajnica udruge „Staza željeznog doba Podunavlja“ pričala je o tome zašto postati partner rute, a Kristina Rupert, zamjenica direktora TZ Zlatni Papuk o potencijalima za razvoj kulturnog turizma. Ono što je najintrigantnije u toj priči je najava izgradnje arheološkog parka.

Općina Kaptol i TZ Zlatni Papuk definitivno grade jednu uzbudljivu turističku priču koja će punu afirmaciju doživjeti u bliskoj budućnosti, ali i ovaj nivo na kojem se ona danas nalazi je dovoljan motiv za višekratne posjete Kaptolu i sjeverozapadnom dijelu Zlatne doline.

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Instagram did not return a 200.