TIKFEST – FESTIVAL OŽIVLJENE POVIJESTI I GASTRONOMIJE
Prvu subotu u svibnju, dva dana nakon svečanog otvaranja obnovljenog kompleksa dvorca Tikveš održan je TIKFEST – festival oživljene povijesti i gastronomije u sklopu projekta Transdanube travel stories i u organizaciji asocijacije Danubeparks.
Od prijemnog centra Parka prirode Kopački rit na lokaciji Mali Sakadaš do Tikveša nekih je 13 km. Organizatori su se pobrinuli za autobusni prijevoz od Osijeka preko Malog Sakadaša do Tikveša, ali ja sam po dobro uhodanom običaju za prijevozno sredstvo odabrao bicikl jer s njim nisi niti prebrz niti prespor. Na potezu od pristaništa za turističke brodove do skretanja za pustaru Podunavlje izostali su uobičajeni močvarni prizori, a umjesto njih podunavska stepa prošarana pokojim drvetom i grmom, ali dinamika plavljenja i povlačenja vode i oblikovala je cijelo ovo jedinstveno područje; specifičnu i jedinstvenu unutrašnju deltu Dunava koja obiluje brojnim pticama i zavidnim fondom divljači.
I sam dvorac Tikveš nastao je kao lovački dvorac obitelji Habsburg, a nakon Habsburgovaca njime su se služili i Karađorđevići i nekadašnji „najveći sin naših naroda i narodnosti“ – Josip Broz Tito. Riječ je o vladarima koji su međusobno bili u dubokom antagonizmu; Karađorđevići su vodili rat protiv K.uK. monarhije koji je završio njenim slomom, a Tito je bio na čelu ratnog pokreta čiji je jedan od neprijatelja bila i dinastija Karađorđević i njihova buržoaska Jugoslavija, a koji je završio njihovom detronizacijom, ali jedna nit ih je sve povezivala – ljubav prema Tikvešu i Baranji.
Zanimljivo je to kako su se svi vladari na ovom području u posljednjih 300 godina jagmili za ovim kutkom divljine a onda je dvorac Tikveš recentnih godina čamio zapušten i sam, ali na sreću i to se konačno promijenilo, kompleks je zasjao u novom ruhu i postao interpretacijsko – edukacijski centar.
Od Podunavlja, nekadašnje beljske pustare u kojoj danas živi još samo jedan stanovnik do Tikveša manje je od deset kilometara, a put je prošaran sjenicama sa krovom od trske koje su ujedno i odlična cikloturistička odmorišta. Nasuprot nekih od njih nalaze se nepregledna polja obrubljena gustim šumama Kopačkog rita, a nasuprot drugih vodeni kanali pravocrtnog oblika koji ta polja napajaju. Ta polja i kanali svjedok su uspješne čovjekove borbe s prirodom, jer je Dunav imao uz ovaj sadašnji još jedan tok koji se protezao od Batine do Luga, a upravo je nekadašnja politička elita koja je uživala u čarima Tikveša kumovala tome da ostane sačuvan barem dio divljine, ali o tome malo poslije.
Kao što i sam podnaziv festivala sugerira pri samom dolasku u Tikveš posjetitelji su mogli sudjelovati u interpretativnom living history obilasku kompleksa kojeg je vodila Nikolina Baškarad u ulozi Isabelle Teschen, odnosno Isabelle von Habsburg koja je u Tikvešu svojedobno ugostila i austrijskog cara Franju Josipa I, kao i njemačkog cara Wilhelma II.
Kratka, ali poučna uvodna šetnja završila je na prostoru između ulaza u interpretacijsko – edukacijski centar i mini sajma domaćih baranjskih proizvoda na kojem su posjetitelji mogli kušati baranjske langošice, med, suhomesnate delicije obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava Dobrovac iz Kneževih Vinograda i Stojković iz Jagodnjaka, te pravi baranjski nektar – rakije sa popovačkog Goldberga. Sasvim pristojna podloga za obilazak interpretacijsko – edukacijskog centra koji zbog sadržaja koji se tamo nalazi komotno može potrajati i satima.
Na samom ulazu nalazi se i mini suvenirnica sa zanimljivim suvenirima inspiriranim florom, faunom i tradicijskom baštinom Kopačkog rita. Priča potom prelazi na samu floru i faunu, hidromelioracijske poduhvate, te na posljetku kronološkim slijedom na ličnosti koje su ostavile svoj pečat u Tikvešu.
Sve to je multimedijalno i interaktivno i nimalo ne zaostaje za recentnim interpretacijskim sadržajima u drugim parkovima prirode. Ravnopravno je predstavljen Tikveš za vrijeme Habsburgovaca, Karađorđevića i Tita, a tijekom obilaska se može saznati da je upravo Tito zaslužan što se nije prionulo daljnjem isušivanju Kopačkog rita. Naravno, njegov primarni motiv je bio taj da se ne ugroze velika staništa divljači i lovište, a ne zaštita prirode, ali najbitnije u toj priči je to da je Kopački rit opstao kao jedinstveni prirodni fenomen.
Obilazak cijelog interpretacijsko – edukacijskog kompleksa nemoguće je prepričati. U njemu se kao što rekoh komotno može provesti i nekoliko sati i zato je najbolje osobno ga posjetiti. Mjesto definitivno vrijedno posjeta na kojem možete vidjeti sve bitno za ovo područje, od holograma ribica do Titovih kubanskih cigareta.
Nakon Tita, Karađorđevića i Habsburgovaca Institut za arheologiju iz Zagreba vratio je posjetitelje još dalje u povijest, u vremena kada je ovim područjem vladalo Rimsko carstvo. Na području Zmajevca i Batine nalazile su se granične utvrde Ad Novas i Ad Militare, a kod Popovca je pronađen žrtvenik boga Libera, a Baranja je tada bila granično područje jer Rimsko carstvo nikada nije zakoračilo na tlo susjedne Bačke.
Living danube limes projekt je koji povezuje prostor Podunavlja zajedničkim rimskim naslijeđem, a usmjeren je prema stvaranju kulturne rute koja će obuhvatiti cijelo Podunavlje. Ovaj projekt predstavljen je i na TIKFEST-u, a ekipa sa Instituta za arheologiju za posjetitelje je pripremala i rimske delicije – okruglice (globos) i neobično začinjeno vino (conditum paradoxum) sa medom, lovorom, datuljama, paprom i šafranom.
Za autohtone, baranjske specijalitete bili su zaduženi tradicijski kuhar Marko Horvat iz Duboševice koji je spravljao grah u ćupu i ekipa restorana Zelena žaba iz Kopačeva sa šarana na rašljama. Nije nedostajalo ni tog finog baranjskog vina, a za to su se pobrinule vinarije Szabo iz Karanca i Gerštmajer iz Zmajevca.
Iako je nastao u okviru projekta koji ima ograničeno vremensko trajanje bilo bi lijepo da TIKFEST postane tradicionalna manifestacija jer je uistinu riječ o jednom specifičnom eventu koji nije puki copy paste nečega već viđenog. Prve godine smo se družili s Isabellom von Habsburg, sljedeće godine nam domaćin možda bude „nesuđeni prijestolonasljednik“ Đorđe Karađorđević, a 2024 i „drug Stari“! Kako bilo da bilo TIKFEST je definitivno manifestacija koja ima potencijal za daljnji razvoj i rast.
About Author
