Obilježen Drava day uz korisne savjete HGSS-a kako se ponašati na rijeci u svim uvjetima i u vrijeme poplava
Obilje kiše kojima je završilo kalendarsko ljeto i počela jesen povećalo je vodostaj rijeka. Korita su puna, a ispod površina kristalno čiste rijeke nalaze se dijelovi skupljenih grana, odlomljenih dijelova nasipa, ali i munjevit pijesak. Govorimo li o rijekama kao mamcu za uživanje one upravo sada mogu biti dodatan izvor opasnosti. Kad je o rijeci Dravi riječ, ta moćna, zelena, hladna, tajanstvena i vijugava rijeka duga je 725 kilometara, a čak 90 kilometara njezine apsolutne ljepote nalazi se na području Virovitičko-podravske županije. Upravo zato ne čudi kako se nedaleko posjetiteljskog centra Dravska priča, na kupalištu u općini Sopje obilježio Međunarodni dan rijeke Drave popularno nazvan Drava day i to kroz projekt LIFE RESTORE for MDD kojem je upravo ovaj događaj stavio točku na ‘I’ ovogodišnjih aktivnosti. U srpnju je održan Big jump na Križnici, a u drugom dijelu ljeta i popularan ljetni Kamp za mlade rendžere u posjetiteljskom centru Dravska priča. Drava day, kako mu samo ime kaže otkrio je brojne zanimljivosti na ovom dijelu toka, kroz lijep, dinamičan program.
“Drago mi je da ste se okupili u ovako velikom broju jer to dokazuje da vas zanima ljepota rijeke Drave ali i da podržavate projekt u kojem mi kao Javna ustanova za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode u suradnji s ekološkom mrežom Virovitičko-podravske županije provodimo program projekta LIFE RESTORE for MDD. Drava day počinjemo u Sopju gdje ćemo se svi ukrcati u kanue i zaveslati rijekom Dravom svladavajući dionicu dugu 8 kilometara. Dok uživamo u Dravi svakako obratite pažnju na lijevu i desnu obalu i mnoštvo životinjskih vrsta koje će vas pozdravljati” – rekla je ravnateljica Dravske priče i voditeljica projekta Tatjana Arnold Sabo pozivajući pripadnike HGSS-a, da izvedu pokaznu vježbu spašavanja ali i daju savjete kako se ponašati na rijeci.
HGSS je neprofitna organizacija od općeg značaja za sigurnost stanovnika RH i njezinih posjetitelja s osnovnim ciljem- sprečavanja nesreća, spašavanja i pružanja prve medicinske pomoći na planinama i na drugim teško pristupačnim terenima i u izvanrednim okolnostima gdje je pri spašavanju i pružanju prve pomoći potrebno primijeniti posebna znanja, tehnike i opremu, sve u svrhu spašavanja ljudskih života i imovine. U svom djelovanju HGSS, između ostalih, usko surađuje s različitim ustanovama i organizacijama iz područja zaštite prirode i okoliša što se moglo vidjeti i na primjeru suradnje HGSS Stanice Orahovica i Javne ustanove za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode i ekološkom mrežom Virovitičko-podravske županije na čijem području djeluju. Ova suradnja je sada već višegodišnja i na iznimno zadovoljstvo obiju strana.
“Rijeka Drava je po mnogočemu posebna i svake godine privlači veliki broj posjetitelja. Zanimljiva je ribičima, kupačima ali i ljudima poput vas koji nam dolazite iz velikih gradova i uživate u aktivnom vikendu. Svi vi, i domaći i posjetitelji morate usvojiti osnovna pravila ponašanja na rijeci kako bi u njoj uživali bez posljedica” – rekao je Ivica Kašuba, dopročelnik HGSS-a Stanica Orahovica. On je s kolegama Tomislavom, Danijelom i Ivanom te četveronožnim spašavateljem Bonijem izveo pokaznu vježbu dajući korisne savjete komentirajući kako svaka rijeka, ako je se ne poštuje može biti izuzetno opasna. Potkrijepio je tvrdnju činjenicom kako je upravo Drava u ovom dijelu toka ovog ljeta odnijela četiri života, mahom neopreznih kupača.
Evo kojih se savjeta treba pridržavati želite li postići sigurnost boravka na brzim vodama:
– Vodu (rijeke, jezera, more) morate poštovati te biti svjesni opasnosti. Kako je voda osnovna životna potreba, kad je ne osluškujete vrlo lako može postati neprijatelj. Upravo zato se nikad ne upuštajte sami u razne oblike aktivnosti na vodi. Budite u društvu, grupi, obavezno se javite najbližima i prijateljima – na povratku obavijestiti iste o završetku aktivnosti.
– Prije polaska informirajte se o planiranom sa stručnjacima, ribolovcima, sportskim klubovima, čuvarima prirode, vodičima na rijeci (rafting, kayaking), svakako se posavjetujte s pripadnicima HGSS-a, proučite planiranu dionicu, naročito opasna mjesta kao što su kanjoni, kaskade, sedrene barijere i vodopadi. Obavezno ponesite prvu pomoć (može se nabaviti u svim većim trgovačkim centrima i benzinskim postajama).
– Izbjegavajte aktivnosti na vodi za vrijeme nabujalog vodostaja i poplava, naročito nikako noću.
– U višednevnim aktivnostima proučiti vremensku prognozu i razine vodostaja na stranicama Hrvatskih voda.
– Redovno se hidrirajte, ponesite dovoljnu količinu vode. U ljetnim mjesecima pri visokim temperaturama vrlo lako može doći do dehidracije. Ne konzumirati alkoholna pića za vrijeme ili prije aktivnosti na vodi.
– Idete li na neku aktivnost na vodi u vodo-nepropusnoj torbi ili bačvici ponesite hrane, energetskih pločica i sl., Obavezno barem jedan mobilni telefon pune baterije u grupi. U aktivnostima koje uključuju plovila obavezno koristiti zaštitnu sigurnosnu opremu – kacigu i prsluk za plutanje. Po mogućnosti koristiti polarizacijske sunčane naočale koje omogućuju bolje uočavanje detalja u vodi i iznad nje te ujedno štite od UV zraka i granja drveća. Koristiti kremu za sunčanje i smanjiti opasnost od oštećenja kože, sunčane zrake se puno jače reflektiraju na površini vode i to cijele godine.
– Pri planiranju raznih humanitarnih, sportskih i komercijalnih manifestacija gdje sudjeluje veći broj sudionika obavezno uključiti stručne spašavatelje na vodi te licencirane vodiče (skipere), obavijestiti dežurni tim hitne medicinske pomoći na terenu, prijaviti skup policiji te zatražiti dozvolu od nadležne Lučke kapetanije. Na graničnom području sa susjednim zemljama obavezno se prijaviti u najbližu policijsku postaju, izvijestiti službenike o broju sudionika, pravcu kretanja i planiranim aktivnostima. U slučaju bilo kakvog nesretnog događaja ili problema odmah nazvati centar 112, odrediti lokaciju, opisati što se dogodilo i koliko ima sudionika – nikako kretati u komplicirane samostalne akcije spašavanja bez stručnog nadzora.
Savjeti kako se ponašati dođe li do poplave:
– Pratite vremensku prognozu i upute nadležnih službi: Hrvatska gorska služba spašavanja, meteorološke službe i lokalne vlasti pružat će redovite ažurirane informacije. Pratite te izvore i postupajte prema njihovim uputama.
– Pripremite nužne potrepštine: Uključuje hranu, vodu, lijekove, baterijsku lampu, baterije, prvu pomoć, radio na baterije i potrebne dokumente. Pripazite da sve bude na suhom i sigurnom mjestu.
– Pripremite se za evakuaciju: Pripremite plan evakuacije za slučaj da vam lokalne vlasti savjetuju da napustite svoje domove. Uključuje i pripremu kućnih ljubimaca.
– Za vrijeme poplave ne pokušavajte prijeći poplavljena područja: To je izuzetno opasno, čak i ako voda ne izgleda duboko. Ne pokušavajte voziti kroz poplavljena područja jer to može biti opasno za vas i može oštetiti vaše vozilo. Ostanite na suhom i sigurnom mjestu: ako ste kod kuće, ostanite tamo dok vam se ne savjetuje drugačije. Ako ste vani, potražite sigurno i suho mjesto.
– Bujice mogu biti jako opasne. One su iznenadne i mogu se dogoditi bez upozorenja. Znajte gdje se nalaze najbliže sigurne zone u vašoj okolini. Ne pokušavajte prijeći bujicu: Bujice mogu biti izuzetno snažne i opasne. Čak i ako voda ne izgleda duboko, struje mogu biti jake i iznenadne.
– Nakon poplava i bujica budite oprezni prilikom ulaska u svoj dom. Ne ulazite u zgrade koje su oštećene ili poplavljene dok stručnjaci ne utvrde da su sigurne za ulazak. Budite oprezni s električnom opremom i instalacijama.
– Očistite i dezinficirajte svoj dom: Poplave mogu donijeti štetne bakterije i viruse. Pri čišćenju koristite zaštitnu opremu i sredstva za dezinfekciju. I za kraj – poplave i bujice mogu biti stresni događaji. Brinite o svom mentalnom zdravlju i dobrobiti, i potražite pomoć ako je potrebno. Pomažite svojim susjedima i zajednici gdje možete.
foto: Nikola Zoko
About Author
