VINSKI SUSRETI U REGIONALNOJ VINOTECI – VINARIJA KOLAR IZ BARANJSKOG VINOGORJA
Nedavno je nezapamćeno nevrijeme poharalo baranjske vinograde. Regionalna vinoteka Osječko baranjske županije u dosluhu sa turističkom zajednicom županije odlučila je stoga, makar simbolično pomoći organizacijom vinskih druženja srijedom na kojima se pojedini vinar predstavlja publici, a svi zainteresirani zatim sljedećih tjedan dana, do nove sesije vinskih susreta imaju priliku kupiti vina tog vinara po sniženim cijenama. Prvi takav vinski susret održan je u srijedu 12.8., s početkom u 18.00h a vinskoj publici je predstavljena vinarija Kolar.
Prostor regionalne vinoteke smještene kod Vodenih vrata osječke Tvrđe bio je savršena kulisa za bijeg od kolovoške sparine. Dodaju li se tome ta fina baranjska vina i delicije hedonistički ugođaj bio je još potpuniji. Nedavno je u istome prostoru održavan i tečaj za vinske promotore OBŽ, a ovi vinski susreti svojevrstan su nastavak druženja svih onih koji o vinu žele saznati više, a najbolje je o vinu slušati iz usta onih koji ga i stvaraju. Prije samog prezentacije posjetitelji su kušali i cocktaile na bazi vina vinarije Kolar. Odmah se sa nostalgijom sjetim sjajne kooperacije Ivana Mlivića i Iločkih podruma i vinkovačkog Manufaktura bara.
Nakon kratke uvodne riječi voditelja regionalne vinoteke Damira Zrna prisutnima se obratio utemeljitelj vinarije Kolar, glava obitelji (i vinskog biznisa) Ljudevit (Lajoš) Kolar. Vinarija Kolar locirana je u Suzi, mjestu smještenom tik uz vinsku prijestolnicu Baranje – Zmajevac s kojim čini zapravo jednu cjelinu. Čak 16 etiketa vina plasiraju na tržište, a njihov najveći ponos je edicija personal collection, a baš sa graševinom iz te osobne kolekcije zaokružili smo našu drugo ovogodišnje lutanje po obroncima banskog brda, facebook podsjeća da je to bilo 2. veljače. Prva šetnja je bila naravno dva tjedna ranije, za Vincešku.
Od bijelih sortimenata najviše je naravno zastupljena graševina, sorta za koju je kako Ljudevit kaže do prije tridesetak godina bilo uobičajeno ime rizling, ili talijanski rizling, sa lokalnom inačicom beljski rizling, kako bi se razlikovala od rajnskog rizlinga. U našem panonskom susjedstvu, primjerice Mađarskoj ili Vojvodini još uvijek je u upotrebi termin italijanski odnosno olasz rizling. Naziv graševina dugujemo jezikoslovcu Bogoslavu Šuleku koji je modificirao narodski izraz grašica, a on je između ostaloga zaslužan i za to što se danas u književnom jeziku ne koristi termin muzika, već glazba.
Graševina ili riesling italico svoja najbolja sortna svojstva ima baš u ovome podneblju i zato je u postotku i ima najviše. Lajoš se još sjeća predratnih dana kada je prije otvaranja vlastite vinarije bio kooperant Belja i kada su postojale kreditne linije za razvoj novih vinograda, ali samo za one koji bi zasadili graševinu. Potražnja za beljskim rizlingom (graševinom) je bila tolika da se taj baranjski gigant morao obratiti i malim proizvođačima za pomoć. Sva sreća da su nasadi vinarije Kolar disperzirani na nekoliko različitih lokacija, i da je baš graševina imala sreću da u većoj mjeri bude pošteđena posljedica nevremena. I degustaciju smo započeli s rizlingom, a li ne sa v(laškim), već sa rajnskim.
Ljudevit je treća generacija vinara u obitelji, jezgra vinograda i jest ostavština fuzije vinograda obiju djedova. U vinskom poslu su i kćerke Sibila i Kinga, a i unuci već sada znatiželjno trčkaraju podrumom. Ljudevit nam je otkrio i to da mu je ovo ljeto omiljeno osvježenje tijekom vrućih dana gemišt sa roseom, sa mineralnom ili soda vodom (tako uobičajenom u Mađarskoj i hungarofonim dijelovima Hrvatske), a ipak ne sa toliko spominjanom graševinom. Kao što je svima dobro poznato rose nastaje od crnih sorata grožđa, a njihov rose od crne kupaže čiji sastav nijedne godine nije isti, jer nijedna vinska godina nije ista. Od crnih sorti imaju najviše nasada frankovke, a osim nje tu je i cabernet sauvignon, pinot crni i cabernet franc. Sastav kupaže uvijek ovisi o rezultatima obiteljsko – poslovnog brainstorminga. Svatko od involviranih, a osim Lajoša neizostavan dio ovog vinskog think tanka su Mario Mijatović, te enolog Samir Nađ ima neke svoje ideje kako bi se to trebalo iskombinirati. Svatko od njih napravi različit omjer crnih sorti u vlastitoj režiji, tek toliko za uzorak, pa onda zajednička „komisija“ odabire najbolju kombinaciju.
I da se malo vratimo na kraju ipak na bijela vina. Iako je graševina najraširenija sorta (što kako smo vidjeli i nije slučajno jer je njena sadnja bila sustavno poticana kroz dugi niz godina) vinarija Kolar je nadaleko poznata i po svome zelenom silvancu kojeg u Baranji gotovo da i nema. Za svoj zeleni silvanac iz 2015. godine na Decanteru 2017. godine osvojili su srebrnu medalju. Na prezentaciji smo kušali njihovih desetak različith etiketa, a sve to je bilo upotpunjeno i zaokruženo prigodnim slasnim zalogajima u vidu slanine, kulena, namaza, sireva…
Osim vinarstvom, obitelj Kolar se bavi i ratarstvom, ali i turizmom, pa tako u sjedištu vinarije u Suzi imaju i kušaonicu, smještajne kapacitete, i cikloturistički kamp s druge strane ceste. Vina je najbolje kušati tamo gdje ona i nastaju, pa stoga ako prolazite baranjskom turističkom transverzalom komotno možete zastati do njih i kupiti vino na kućnom pragu, jer vina je ipak najljepše kušati tamo gdje ona nastaju i stasaju.
Ciklus vinskih prezentacija nastavlja se u sljedeću srijedu kada vinarija Kalazić ima svoje predstavljanje vinskoj publici, a tjedan dana nakon njih to će učiniti i kultna baranjska vinarija Gerštmajer. Zatim slijedi dvotjedna pauza (zbog berbe grožđa) i vinski susreti se nastavljaju dalje, na radost svih vinopija i onih koji će to tek postati.
About Author
