Istraživanje vilanjskog vinogorja – Baranya Szársomlyó bike & hike wine tour i posjet manifestaciji Palkonyai Pünkösdi Nyitott Pincék

Vilanjsko vinogorje zasigurno je jedno najpoznatijih i turistički najviše valoriziranih vinorodnih područja u susjednoj Mađarskoj. Hrvatskim vinoljupcima malo je poznato da je ovo vinogorje nekoć bilo dio istoga veleposjeda (beljskog) kao i vinogorje na Banovom Brdu koje se danas nalazi u Hrvatskoj. Sa sjevernih obronaka Banovog Brda pruža se i divan pogled na vilanjsko vinogorje.

Beljsko vlastelinstvo osnovano je 1697. godine, a u njegovom sklopu nalazile su se dvije vinorodne uzvisine: Banovo Brdo (Báni-hegység) koje je dobilo naziv po starom, mađarskom nazivu za današnji Popovac – Bán i Aršanj ili Vilanjska planina (Villányi-hegység). Prije stotinjak godina, trianonskim sporazumom ova nekoć pune 222 godine jedinstvena gospodarska cjelina podijeljena je državnom granicom. Banovo Brdo se nalazi u Baranji, a Aršanj u mađarskoj županiji Baranya.

Kombinacijom pustolovine u prirodi koja spaja brdski biciklizam i planinarenje i hedonističke relaksacije koja objedinjuje kušanje lokalnih vina i delicija istražili smo tu subotu, 19. svibnja  koje su sličnosti i razlike između ove dvije vinorodne uzvisine koje povezuju povijesti i geografija, a razdvaja državna granica.

Ova mala sportsko – hedonistička avantura koju smo nazvali Baranya Szársomlyó bike & hike wine tour započela je u Baranjskom Petrovom Selu u slastičarnici Dinamo. To je odlična i nadaleko poznata slastičarnica u vlasništvu Bajrama Faslije koja radi već četrdesetak godina, a većina gostiju dolazi izvan Baranje, iz Slavonije i Mađarske, a nerijetko dolaze i čitavi autobusi, a to dovoljno govori o kvaliteti sladoleda. Sasvim prikladno mjesto za „punjenje energijom“ prije polaska.

Nakon prelaska državne granice prošli smo kroz Beremend i došli u Nagyharsány što na mađarskom znači Veliki Aršanj. Ime je logično jer je selo Nagyharsány najbliže najvišoj uzvisini vilanjske planine koja se naziva Szársomlyó ili Harsányi-hegy. To je prvo naselje vilanjskog vinogorja kroz koje ćemo proći. Inače, vilanjsko vinogorje obuhvaća 18 naselja, Hegyszentmárton je najzapadnije, a sam Villány najistočnije naselje. Otprilike podjednak broj sela se skoncentrirao na južnim i sjevernim padinama vilanjske planine.

Novom biciklističkom stazom put nas je potom vodio za Kisharsány (u prijevodu mali Aršanj iliti Aršanjac) koji je nešto udaljeniji od vrha brda. Tu je počelo putovanje kroz nepregledne vinograde i lagani uspon do vinarije Vylyan. Impozantna je to vinarija, ukomponirana u okolnu prirodu koja nudi i posjet, te degustaciju putnicima namjernicima. Ranije sam kušao njihova solidna vina kao što su boszorkány rizling, hërka chardonnay, kakas rosè, autistic art zwigelt, macska portugieser, Csóka, naravno i villányi franc po kojem je ovo vinogorje i najpoznatije, te ördög cuvèe, što  u prijevodu znači Vražji cuvee. Kupaža je to lokalnih sorti cabernet franca (46%), zweigelta (40%) i kadarke (14%), a svojim nazivom evocira jednu staru lokalnu legendu o nastanku ovog vinogorja.

Szársomlyó/Aršanj je vapnenačko brdo i južni obronci brda su kršno područje jedva pokriveno raslinjem, potpuno netipično za Panoniju. Zato mještani to područje nazivaju Ördögszántás (vražjim oranjem). Prema legendi nekoć je u blizini Aršanja živjela jedna udovica sa svojom kćerkom Harkom, koja se svidjela vragu, te je on zaprosi. Udovica nije htjela dati svoju kćer, te ona vragu postavi nemogući zadatak : trebao je izorati planinu u jednoj noći, prije no što se prvi pijetao oglasi. Vrag je uspio tijekom noći sa šest parova crnih mačaka izorati gotovo cijelu planinu, te je žena primijetivši to počela kukurikati i probudila pijetlove koji su se potom oglasili. Vrag se naljutio i bacio plug i uvukao se pod zemlju gdje i danas izvire sumporna voda (Harkanj), a na zaoranoj planini ostali su tragovi mačjih noktiju.

Nakon evociranja ove stare legende, put smo produžili hiking dionicom, gurajući bicikle, s misijom da sa južne strane brda izbijemo na sjevernu, trasom koja vodi kroz najnepristupačniji dio brda, kroz dugačak, širok, mračan i vlažan surduk. Poslije surduka izbijamo na livadu okruženu šumama i nakon jednog prilično opakog uspona dolazimo na vrh brijega i počinje vožnja kroz nepregledne vinograde.


Pruža se pogled na Palkonyu, čujemo glazbu kako odjekuje i spuštamo se direktno u selo. Zahuktava se Palkonyai Pünkösdi Nyitott Pincék. Otvoreni vinski podrumi, velik izbor lokalnih delicija, dobra glazba i dobra atmosfera… Što se više može poželjeti?
Palkonya je 2007. godine proglašena za europsko selo kulture, i prvo je naselje u Mađarskoj koje je ponijelo tu titulu. Vinski podrumi su građeni u stilu koji su njemački vinari donijeli u južnu Mađarsku u 17. stoljeću. U selu se nalazi čak 53 vinska podruma ukopana u brdo koje zajedno čine zaštićenu cjelinu. Palkonya ima sjajne vinarije, a nabrojat ću samo neke: Haraszti családi, Mayer Róbert , Blázsovic pince, Hárságyi pince. Malo je dislocirana i nalazi se na rubu sela najveća vinarija u selu, Mokos pincészet.

Okrepljujuće vino i lokalne delicije brzo su nam pomogle da se regeneriramo i zaboravimo na umor izazvan bicikliranjem i pješačenjem. Sjajna manifestacija i sjajno selo, i to svega tridesetak kilometara udaljeno od hrvatske granice.

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *