SREDNJOVJEKOVNI SAJAM – VINSKI GRAD ERDUT
Erdutsko vinogorje predstavlja sjeveroistočni kut osječkog vinskog četverokuta i jedno je dvaju (uz Baranju) podunavskih vinogorja Osječko baranjske županije. Većina trsova loze smještena je na unutar dunavskog meandra ili poluotoka čija prevlaka ide od Aljmaša, naselja gdje se Drava ulijeva u Dunav, do točke koja spaja sjeverne dijelove Dalja i dunavski otok koji se zove Tanja.
Unutar tog meandra, na cesti Aljmaš – Erdut, kod vinarije Brzica postoji i još jedan manji ispresijecan kanalima Hagl i Porić. Na putu iz Osijeka prvo vinogradarsko mjesto kroz koje prolazimo je Bijelo Brdo koje doduše još uvijek nema većih iliti komercijalnih vinara, ali ima vinske manifestacije poput Pudarine ili Degustacije bjelobrdskih vina koja se svake godine održava povodom proslave zaštitnika vinogradara svetog Trifuna koji ortodoksni vjernici slave 14.veljače, isti dan kada katolici slave svetog Valentina.
Nakon Bijelog Brda s glavne ceste možete skrenuti lijevo za Aljmaš, netom poslije desno za Dalj ili produžiti ravno za Erdut. No, s vinsko – turističkog aspekta atraktivnija je ona sporedna cesta koja vodi direktno od Aljmaša do Erduta. Na toj cesti koncentriran je veliki broj vinarija, a i na odličan način prezentira multikulturalnost ovoga kraja, jer primjerice, nakon manastira Uspenja presvete Bogorodice (u narodu poznat i kao manastir Vodica), ubrzo viđate mađarski dom kulture i dvojezične natpise na hrvatskom i mađarskom jeziku. Središnji dio ove ceste između Aljmaša i Erduta katastarski spada pod Dalj i naziva se Dalj planina.
Postoji i pješačka poučna staza koja neposredno uz Dunav spaja Aljmaš i Erdut. Na stazi se nalaze vidikovci nazvani po rijetkim vrstama ptica, poput čaplje dangube i ćubastog gnjurca, te stepenice zdravlja, kojih je preko dvjesto, a koje Vas natjeraju da se dobro zadišete, što je i poželjno jer je nekad na tu postojala i bolnica za plućne bolesnike, što dovoljno govori o kvaliteti zraka. Na ovoj stazi nema urbaniziranih mjesta i cijela staza se proteže kroz šumu. Inače, Erdut se prvi put spominje 1335. godine i to kao Erdod, što na mađarskom jeziku znači šumski put.
Neposredni povod za posjetu Erdutu je bila manifestacija Srednjovjekovni sajam – vinski grad Erdut kojom se obilježavalo 615 godina od prvog pisanog spomena vinograda na području Erduta, a taj podatak je otkriven prošle godine na znanstvenom skupu Vino i vinogradarstvo u povijesti Slavonije, Srijema i Baranje čiji su organizatori bili Hrvatski institut za povijest, Podružnica za povijest Slavonije, Srijema i Baranje iz Slavonskog Broda i Erdutski vinogradi d.o.o.
Iako je dvorac ili kurija Adamović Cseh u kojoj je smještena uprava Erdutskih vinograda sagrađena na prijelazu 18. u 19. stoljeće i ne pripada srednjovjekovlju neposredno pored vinarije postoji stara srednjovjekovna kula na kojoj se odvijala bitka.
Ova manifestacija je okupila naravno i sve relevantne vinare Erdutskog vinogorja. Predstavili su se Iuris, Erdutski vinogradi, Siber, Danubio, Antunović i Brzica. Vina Danubio stara su vinarija, ali novo ime na Erdutskoj vinskoj sceni. Prije su nastupali na tržištu pod imenom OPG Heim. U ponudi imaju graševinu, chardonnay, frankovku i cabernet sauvignon. Vinarija Iuris ima čak sedam linija vina (classics, biciklisti, saltwater, live love, jenaro, limited edition), a dosta toga predstavili su i na ovom sajmu. Vinarija Siber svoja vina pravi sa posebnom posvećenošću, ali nas je bez daha ostavio njihov muškat žuti. Savršeno vino koje opija paralelno i njuh i nepce.
A idealno mjesto za uživanje u vinskom nektaru je vidikovac Erdutskih vinograda do kojeg se od vinarije dolazi kroz ogledni vinograd koji podsjeća na tunel i s kojeg se pruža divan pogled na Dunav. Ispijajući lagano čašu muškata žutog i jednim krajičkom oka promatrajući inscenaciju srednjovjekovne bitke iz nekih davnih, davnih dana, a drugim moćni Dunav pomislio sam kako je sve ovdje, kao i svugdje sve prolazno; povijesne epohe, a posljedično i državna uređenja, vlasnički odnosi, civilizacijsko – kulturni utjecaji. No, unatoč tome ovdje postoje i dvije konstante; silni Dunav i vrhunska vina.
About Author
