TREĆI SALON PJENUŠAVIH VINA U ZAGREBU
Prvog dana veljače u zagrebačkom hotelu Dubrovnik održan je treći zagrebački salon pjenušavih vina – Salon of sparkling wines. Četrdesetak izlagača, pedesetak akreditiranih novinara, te više od četiri stotine posjetitelja prodefiliralo je ovom manifestacijom.
Ideja za održavanje ovakvog tipa manifestacije je krenula iz Slovenije, iz Ljubljane gdje se 15.2.2019. godine održava šesti salon penečih vin. Nakon tri izdanja u Ljubljani, ova manifestacija dobiva i svoje zagrebačko izdanje. Utemeljuje se međunarodna mreža Salon of sparkling wines koja ima tendenciju ka regiji i ostatku Europe.
Pri otvorenju eventa osnivačica mreže Salon of sparkling wines, dr. Nina Levičnik istaknula je da je priča o mreži prvenstveno priča o prijateljstvu; prvi, ljubljanski salon rodio se iz ljubavi troje prijatelja prema pjenušavim vinima, a tri godine kasnije hrvatsko – slovensko prijateljstvo stvorilo je zagrebačku inačicu ove manifestacije. Poruka i cilj Salona jest širenje svijesti da se pjenušava vina ne piju samo za praznike i svečanosti nego i svaki dan te podizanje razine kulture pijenja pjenušavih vina.
Od proizvođača pjenušaca s područja Slavonije i Hrvatskog Podunavlja prisutni su bili Kutjevo d.d., vinarija Perak iz Kutjeva, Pjenušci i vina Josipović iz Bekteža, vinarija Feravino iz Feričanaca i Stari podrum iz Slatine. Pjenušac Maximo Kutjeva d.d. prvi je hrvatski pjenušac od graševine. Kao ekspedicijski liker koristili su ledenu berbu graševine koja je osvojila brojna priznanja. Svježeg je i bogatog, mineralnog okusa, sa finim postojanim perlicama koje dugo traju.
Pjenušci i vina Josipović plijenili su pažnju sa svojim pjenušcima Tango i Jazz. Supružnici Goran i Gordana uspješno vode ovu slavonsku vinariju. Gordana je po obrazovanju diplomirani ekonomist, a Goran diplomirani inženjer agronomije, a diplomirao je na temi »Proizvodnja pjenušaca klasičnom metodom«. Ispočetka su se bavili samo proizvodnjom vina, a onda su odlučili okrenuti novu stranicu i proizvesti slavonski pjenušac s mišlju da to ne smije nipošto biti još jedna kopija šampanjca. Jazz je kupaža graševine i rajnskog rizlinga u omjeru 65:35, a baza za Tango je pinot sivi. Oba pjenušca su proizvedena tradicionalnom metodom vrenja u boci.
S područja vinogradarske regije Središnja bregovita Hrvatska bili su prisutni Dobra berba iz Gorice Svetojanske, Kolarić vina i vinarija Jagunić iz Jastrebarskog, vina Barun iz Krašića, vina Vuglec iz Krapine, DGA pjenušci Sibon iz Štrigove, vina Bedekovich iz Bedenica, OPG Karlo Kos iz Donje Zeline i OPG Puhelek Purek iz Svetog Ivana Zeline.
Dobra Berba proizodi pjenušac Piena brut charmat metodom, metodom vrenja u tankovima. Dojmili su me se i pjenušci Kos; Anita i Rosula. Anita je kupaža kraljevine, chardonnaya i rajnskog rizlinga, a baza Rosule je crni pinot.
Hrvatsku Istru i Kvarner zastupali su Cattunar iz Brtonigle, Kabula iz Momjana, Medea iz Vodnjana, Misal iz Višnjana, te Pavlomir iz Novog Vinodolskog.
Vinariju Cattunar vode supružnici Franco i Vesna, vinogradi im se prostiru na 65 ha, nalaze se na četiri različita tla; crvenom, bijelom, sivom i crnom, a godišnje proizvedu oko 350 000 litara vina. Od autohtonih sorti uzgajaju malvaziju istarsku, teran, muškat bijeli momjanski i muškat ružu, a pored toga i chardonnay, merlot, te cabernet sauvignon. U ponudi imaju tri pjenušca; na bazi malvazije, muškata momjanskog i muškata ruže.
Misal je najveći hrvatski proizvođač prirodnih pjenušavih vina klasičnom metodom vrenja u boci, a u ponudi imaju deset različitih vrsta pjenušaca. Blanc de blances – brut natur proizveden je od chardonnaya, Prestige – extra brut je napravljen na bazi chardonnaya s primjesama malvazije i pinota crnog. Blanc de noirs – brut je bijeli pjenušac proizveden samo od sorte pinot crni, a Royal – brut ružičasti pjenušac napravljen isključivo od pinota crnog. Millennium – brut ima bazu od malvazije sa primjesama pinota crnog i chardonnaya, a pjenušac Istra – brut je proizveden samo od malvazije. Misal Noir – brut je na bazi borgonje obogaćene hrvaticom i teranom. Rosé – sec je na bazi pinot crnog s dodacima malvazije i chardonnaya, a Rouge – demi sec je na bazi terana i muškata ruže s dodatkom malvazije. Amor – demi sec je pjenušac od malvazije i muškata bijelog uz primjese pinota crnog i chardonnaya.
Iz Dalmacije je na Salonu pjenušavih vina bila prisutna vinarija Slamić iz Tisnog, a iz Heercegovine vinarija Zadro iz Čapljine. Slovenska Goriška brda predstavljale su vinarije Fikfak i Bizjak iz Kojskog. Vipavsku dolinu predstavljala je Gregor Štemberger iz Šentjerneja. Najviše slovenskih proizvođača pjenušaca došlo je iz Štajerske; Radgonske gorice iz Gornje Radgone, Steyer vina iz Apače, vina Joannes iz Malečnika, zatim vina Kauran Sladki vrh, te vina Kropec Slovenska Bistrica.
About Author
