REGENERACIJA OKUSIMA ZLATNE SLAVONIJE NAKON REKREACIJE U PARKU PRIRODE PAPUK

Recentne vijesti iz parka prirode Papuk ugodno iznenađuju. Krajem veljače posjetitelji će moći Papuk doživjeti letećim balonom, prije tjedan dana su započeti radovi na izgradnji geo – info centra u Voćinu u kojem će posjetiteljima biti predstavljene geološke, biološke i kulturno – povijesne znamenitosti parka prirode. Papuk budi sve veći interes turista na međunarodnim specijaliziranim sajmovima kao što su Natour Alpe – Adria u Ljubljani ili Caravana u nizozemskom Leeuwardenu.

Na potonjem sajmu sam se spletom okolnosti našao u ulozi informatora na štandu klastera Slavonija koji objedinjuje pet slavonskih županijskih turističkih zajednica i svjedočio tome kako je Papuk bio u vrhu interesa posjetitelja štanda. Ljude je oduševila činjenica da mogu kampirati u kampu Duboka, te da mrežom biciklističkih staza potom mogu obilaziti kulturne spomenike poput srednjovjekovnih tvrđava, geološke spomenike poput Rupnice, zaštićene prirodne krajobraze kao što su Sekulinačke planine, uživati u vrhunskoj gastronomiji restorana koji nose oznaku Okusi Slavonije ili u wine tastingu u nekoj od brojnih boutique vinarija koje se nalaze na obodu parka.

Nakon turneje koja je uključivala Zagreb, Mađarsku i Slovačku prvu slobodnu nedjelju u veljači odlučio sam iskoristiti za posjetu Papuku. Spiralna cesta duga pet kilometara koja vodi od Slatinskog Drenovca do Jankovca gotovo je u potpunosti asfaltirana, nedostaje samo vrlo malo pri samom kraju, ali radni strojevi su parkirani uz cestu pa vjerujem i da će to vrlo biti riješeno.

Već sama ta ceste dovoljno je atraktivna da posjetitelj spozna (dio) ljepota Papuka. S lijeve strane na usponu se nalazi strma provalija, a s desne strane masiv planine. Cesta stalno vijuga i vožnja po njoj nikada nije monotona. Drenovac se nalazi na 172 metra nadmorske visine, a Jankovac na 475, a prije samog Jankovca posjetitelji prolaze pored impozantnog slapa po imenu Skakavac. Ako znamo da se vrh Papuka nalazi na 953 m/nv tada je lako vidjeti da se Jankovac nalazi „na pola Papuka“ i da je idealna polazišna točka za istraživanje slavonskog gorja.

A na Jankovcu popriličan broj automobila i putnika namjernika. Sa ulaza skrećemo desno i tražimo parking. Hmmm…, problem s parkingom na Jankovcu!? Dio ekipe negoduje da to tako nekada nije bilo i da se sve to iskomercijaliziralo. Ali zašto biti ljubomoran? Zašto ne omogućiti i drugim ljudima da uživaju u nečem u čemu mi uživamo već godinama, da ne kažem desetljećima? Naravno pod uvjetom da to ne narušava prirodnu ravnotežu.

Pa prirodna je baština zajedničko dobro sviju nas i svi bi u njoj trebali uživati pod jednakim uvjetima. Ugledasmo parking mjesto i taman kada smo se htjeli smjestiti vidjesmo i neobičan prometni znak uz to parking mjesto: ispod slova P nacrtana ženska osoba i dječja kolica; parking rezerviran za žene s malom djecom! Ne spadamo u tu kategoriju pa smo ipak produžili dalje i nekako našli parking mjesto. Nakon toga u prijemnom centru kupili smo ulaznice koje koštaju simboličnih deset kuna, slikao sam se na selfie spotu i digitalnu razglednicu s Papuka poslao prijateljima i znancima.

Temperatura je naravno bila niža no u ravničarskoj Slavonije iz koje smo došli. Ušli smo u planinarski domu sklopu kojeg se nalazi i kafić i restoran i prenoćište i trznuli jednu rakijicu tek toliko da se zagrijemo iznutra i pripremimo za šetnju po prirodi.  

Zbog visokih nanosa snijega koje su na Papuku još uvijek bile prisutne (za razliku od ravničarske Slavonije gdje se snijeg gotovo u potpunosti već otopio) i zbog toga što sam vodio ekipu koja nije imala adekvatnu opremu za planinarenje u zimskim uvjetima nismo obavili rutinske rituale poput posjete Ivačkoj glavi – drugom najvišem vrhu Papuka na 913 m/nv i najvišem vrhu planine dostupnom širokim narodnima masama (na samom vrhu se nalazi vojni objekt, te je stoga ograđen i nedostupan) ili barem Nevoljašu koji se nalazi na 740 m/nv i na kojem se nalazi vidikovac s kojeg se pruža odličan pogled.

Zadovoljili smo se šetnjom po poučnoj stazi. Grofova poučna staza nazvana je po grofu Josipu Jankoviću po kojem je uostalom i samo Jankovac dobio ime. Jedna od postaja te staze je i posljednje grofovo počivalište koje se nalazi u jednoj špilji. Tu je još i spilja sa šišmišima, vidikovci, odmorišta, drvene stepenice koje uspon čine lagodnijim…

Nakon laganog obilaska poučne staze koji je potrajao neobično dugo opet smo izbili pred planinarski dom i ugledali automobil požeških registracijskih oznaka sav blatan i pošprican. Odmah nam je bilo jasno da dolazi sa požeške, južne strane Papuka, iz pravca Velike, pravca koji još uvijek nije asfaltiran. Ali to je bio i znak da je ta cesta prohodna. Sjeli smo u auto i zaputili se ka Velikoj do koje vodi makadamska cesta trostruko duža no ona koja vodi od Jankovca do Drenovca.

Usput smo zastali pored vrha Papuk. Vojnik u odori iza ograde nas je pozdravio i upitao: „Do klupe, jel’ da?“, a mi lakonski odgovorili: „Naravno!“, na što se on samo nasmiješio i pozdravio rukom, već naviknut na brojne putnike namjernike. Kada se prođe uz ogradu vojnog objekta izbija se na veliki šumski proplanak na čijoj desnoj strani se nalazi klupa s koje se pruža fantastičan pogled na Papuk. Nekako nam je šetnja po poučnoj stazi predstavljala premalo druženja s Papukom, te smo morali i ovdje stati.

Stižemo u Veliku (mjesto gdje se nalazi prvi od dva kampa u Požeško – slavonskoj županiji), u buffet Čiča Mata gdje smo popili jednu domaću travaricu i nastavljamo prema krčmi Zlatni Lug koja se nalazi u požeškom prigradskom naselju Donji Emovci. Krčma Zlatni Lug samo je jedan dio istoimenog turističkog kompleksa koji objedinjuje krčmu/restoran, izletište, prenoćište, suvenirnicu i kamp – drugi kamp u Požeškoj županiji.

Restoran zlatni lug uređen je u rustikalnom stilu i nositelj je standarda „Okusi zlatne Slavonije“ koji podrazumijeva autohtonu gastro ponudu 365 dana u godini. Naručili smo domaću rakiji i kruh s masti od crne slavonske svinje kao predjelo. Svinjska mast, kao tradicionalna slavonska prehrambena namirnica je dugo bila podcijenjena, a sada se sve više valorizira i cijeni, te dobiva svoje zasluženo mjesto i u restoranskoj prehrani. U prilog tome idu i recentna nutricionistička istraživanja koja govore da je svinjska mast zdravija od ulja. Masnoće iz masti se  pretvaraju u energiju i potiču apsorpciju vitamina, i ne sadrži supstance sintetičkog porijekla poput margarina i industrijskih ulja.

Iako je restoran Zlatni Lug poznat i po delicijama od autohtonog panonskog goveda Podolca budući da sam započeo sa svinjom, tako sam i nastavio te naručio svinjski kotlet sa slaninom i kajmakom, a uz to i šopsku salatu. Savršena kombinacija. Od ostalih specijaliteta u ponudi imaju primjerice pureći odrezak u umaku od gorgonzole, biftek u zelenom papru, sa žara ili u umaku od gljiva, pastrvu u bučinim sjemenkama, file smuđa u vrhnju i češnjaku, šaran na rašljama, vinogradarski ćevap ili prženi svinjski mozak u jajima. Za svakog ponešto.

Tijekom večere u restoranu evocirali smo uspomene na kultni pivski festival pod imenom Požeška krigla koji se sve do pretprošlog izdanja održavao u neposrednoj blizini, na izletištu Zlatni Lug. U želji da kušamo i domaće, lokalno pivo uputili smo se ka Požegi i posjetili pivnicu Slawoner. Kušao sam točeni Slawoner kriek – pivo sa višnjom, koji me se dojmio još na homebrewing/craf brewing druženju u Đakovo pretprošle godine kada sam ga kušao prvi put. Inače Slawoner je i ime prve požeške craft pivovare koju je osnovao i vodi Sandi Mance, jedan od pionira craft pivarstva u Slavoniji. Osim domicilnih piva  u pivnici Slawoner može se kušati i čitav pregršt drugih craft piva, ali moje pravilo je da uvijek kušam domaće, po mogućnosti točeno pivo.

Zlatna dolina pored sjajne i već odavno etablirane vinske scene ima i snažnu pivsku scenu, a sve to upotpunjuje okuse zlatne Slavonije. Da bi okusi dobili puninu intenziteta potrebno je prethodno pošteno ogladnjeti i ožednjeti, a za to je zaslužan Papuk ili kao što je rečeno u naslovu ovog teksta; poslije rekreacije regeneracija. Sve u svemu bio je to jedan divan izlet, a ovaj tekst preporuka i putokaz svima kako provesti vikend spajajući uživanje u neiskvarenoj prirodi sa užitkom blagovanja autohtonih delicija.

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Instagram did not return a 200.