NAJVAŽNIJI HRVATSKI VINSKI FESTIVAL OPĆEG TIPA (PONOVNO) ODUŠEVIO SVE PRISUTNE – ZAŠTO JE VINOCOM DOGAĐAJ KOJI SE NE PROPUŠTA?

Hrvatska ima brojne vinske festivale. Broj manifestacija u čast i slavu vina raste iz godine u godinu. Pa tako imamo festivale posvećene mladim vinima (En primeur), pjenušavima vinima (Salon of sparkling wines), različitim sortama vina (festival graševine u Kutjevu, festival traminca u Iloku, itd.), ali najznačajniji festival općeg tipa je zasigurno zagrebački VINOcom – međunarodni festival vina i kulinarstva koji se ove godine po 14. put održao u hotelu Esplanade.

S obzirom na broj izlagača i prezentirano na festivalu malo je kada ovakav tip eventa traje i dva dana, a ja sam ove godine nažalost zbog drugih obaveza imao samo jedan dan, i to drugi, završni na raspolaganju za obilazak festivala, pa sam se stoga i orijentirao na vinarije i vina koja inače rjeđe imam priliku kušati, a to su prvenstveno bila vina malih vinarija s područja sjeverozapadne Hrvatske iliti vinske regije Zapadna kontinentalna Hrvatska (Moslavina, Prigorje – Bilogora, Zagorje – Međimurje, Plešivica, Pokuplje), te iz Slovenije i Austrije.

VINSKE ZVIJEZDE

VINOcom oba dana traje od 11.00 do 18.00h, a pola sata prije službenog otvorenja u subotu održana je dodjela priznanja kao rezultat projekta ocjenjivanja vina nazvanog Vinske zvijezde. Riječ je o projektu koji postoji od 2013. godine, a osnovali su ga vinski novinari Ivo Kozarčanin, Vitomir Andrić i Željko Suhadolnik, a 2018. godine organizaciju ovog eventa preuzima Marija Vukelić i njena tvrtka Zlatne riječi, specijalizirana za edukaciju, vinsku promociju i marketing.

U šestoj sezoni ocjenjivanja ocijenjeno je sveukupno 192 vina, i to 172 mirna vina i 20 pjenušaca. Od mirnih vina sveukupno je bilo ocijenjeno 94 bijela vina, 63 crna vina i 15 rosea. Od 192 vina devet je bilo ocijenjeno sa 5 zvjezdica, odnosno sa 95 i više bodova – veliko zlato, a to su Chardonnay Eclat iz 2013. godine (Vinolog), Felix Grüner Veltliner iz 2017. godine (Weingut Weszeli), Allegro muškat žuti iz 2013. godine (Dobravac), Grand cru classé Sauternes iz 2010. godine (Chāteau d’ Arche), Moscatel iz 2016. godine (Finca Antiqua), Bordeaux superior iz 2011. godine (Chāteau Laronde Désormes), zatim Rajnski rizling – izborna berba bobica iz 2006. godine (Enjingi).

Posebno priznanje nazvano Kristalna zvijezda za najbolje vino od hrvatske autohtone sorte dobio ja Plavac mali – Ivan Dolac iz 2011. godine (PZ Svirče), a najbolje ocijenjeno vino sveukupno i šampion ocjenjivanja Vinske zvijezde 2019. je Leona ledeno vino iz 2016. godine obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva Đurinski iz mjesta Kupljenovo kod Zaprešića.

FANTASTIČNI ŠKRLETI IZ MOSLAVINE I OSTALE VINSKE USPJEŠNICE SJEVEROZAPADNE HRVATSKE

Kako je i šampionsko vino Vinskih zvijezdi bilo iz Zapadne kontinentalne Hrvatske i na samom festivalu odlučio sam se fokusirati na kušanje vina upravo s tog podneblja. Moslavina je intrigantna vinska u kojoj dominira jedna autohtona sorta – škrlet. Vinarija Voštinić Klasnić iz mjesta Graberje Ivanićko u ponudi ima čak šest etiketa škrleta. Osim baznog škrleta  tu je i kasna berba pod imenom Škrlet unikat – prvi predikatni vrhunski šrklet, zatim Škrlet orange, pjenušac od škrleta i Škrlet mecena – vino proizvedeno tradicionalnim pristupom u starom vinogradu i novom podrumu.

Tjedan dana nakon VINOcom-a, u subotu 30. studenog u Popovači se održava Večer škrleta i moslavačke kuhinje na kojoj će sedam proizvođača vina okupljenih u Udrugu proizvođačke organizacije „Škrlet“ premijerno predstaviti zajednički projekt od istoimene autohtone sorte grožđa: Škrlet Moslavina – Croatia – EU 2019., kupažu dobivenu od odabranog grožđa s najboljih položaja moslavačkih vinara koji proizvode škrlet pod zajedničkom etiketom u limitiranom izdanju od 5000 boca.

Vinarija Šafran iz mjesta Breznički Hum oduševila me sa svojim muškatom žutim, mirisavim tramincem i manzonijem, križancem rajnskog rizlinga i pinota bijelog. Vinarija Vuglec Breg pak ima sjajan mušat žuti i odličnu  liniju pjenušaca Vuglec, Baronial, Rozalia i Jasminka. Vinarija Šimanović iz Krašića pažnju plijeni sa svojim sauvignonom, tramincem i ledenim vinom od sorte frankovka. Vinarija Tomšić iz Štrigove ima sjajan silvanac zeleni, pušipel i muškat žuti.

POVRATAK HABSBURGA

Habsburzi su se vratili u Hrvatsku, doduše ne na vladarsko prijestolje već na hrvatsko vinsko tržište. Vinarija Habsburg weingut predstavila se sa bijelim vinom sorte grüner veltliner, te sa crnom kupažom nazvanom Maximilian. Vinarija Helmut & Katharina Gangl iz Gradišća čiji je slogan Sweet as life can be također je pažnju plijenila sa svojim vinima, a u tom K.u.K. bloku zamijetio sam i slovensku vinariju Šćurek sa sjajnom rebulom i crnom kupažom refoška, cabernet sauvignona, cabernet franca i merlota pod imenom Stara brajda rdeče.

NEKTAR IZ NAJVEĆEG EUROPSKOG VINOGRADA

Iako sam ovaj VINOcom bio fokusiran prvenstveno na vina iz sjeverozapadne Hrvatske pažnju su mi privukla sjajna crnogorska vina kompanije 13. Jul – Plantaže. Iako je Crna Gora površinom jedna od manjih europskih država 13. Jul posjeduje najveći vinograd u Europi površine 2300 hektara, te proizvode 22 milijuna kilograma grožđa.

13. Jul – Plantaže pokazuju da kvantiteta i kvaliteta u nekoj vinariji ne moraju nužno biti obrnuto proporcionalne. Unatoč masovnoj proizvodnji oni proizvode uistinu sjajna vina. Vranac pro corde njihovo je najpoznatije vino u premium liniji, a tu su još i pjenušci Crnogorski val, bijeli cuvée Luča, kupaža pinota bijelog, sauvignona i chardonnaya, te crni cuvée Vladika, kupaža vranca, cabernet sauvignona i merlota. Ove dvije kupaže nastalu su povodom pedesete obljetnice postojanja Plantaža i dvjestote obljetnice rođenja crnogorskog vladara i vladike Petra II Petrovića Njegoša. U ultra premium liniji imaju Vranac reserve i Premijer – vino od najboljeg grožđa sorte vranac.

Osim same proizvodnje uspješno se bave i vinskim turizmom. U ponudi imaju programe obilaska podruma uz stručno vodstvo i degustacije, a posjeduju i dva restorana; restoran 13. Jul u neposrednoj blizini vinskog podruma Šipčanik i restoran Jezero, na lijevoj obali Skadarskog jezera.

TALIJANSKA CRAFT BEER REVOLUCIJA

Osim vina i kulinarstva i na ovogodišnjem izdanju festivala se moglo kušati i premium žestoka alkoholna pića, te craft piva. Kao i prošle godine u gornjem lijevom kutu terase Oleander nalazila se sjajna slovenska craft pivovara Ressel, ali posve neočekivano kada su craft piva u pitanju ove godine su me oduševili Talijani.

Birra del Borgo talijanska je craft pivovara koja se nalazi u malenom selu Borgorose blizu grada pod imenom Rieti. Njihova priča započinje 2005. godine kada je Leonardo di Vincenzo krenuo u svoju pivsku priču sa misijom da talijanskim pivima podari pravi identitet i proširi ih širom svijeta.

Danas u ponudi imaju čitav dijapazon craft piva intrigantnih imena i etiketa, te zavidne kvalitete kao što je LISA – Lager Is Simply Amazing, imperial pilsner nazvan My Antonia, belgian ale nazvan Maledetta ili chestnut beer nazvan Castagnale. Osim standardne i sezonske imaju i liniju piva nazvanu bizzares; Perle ai porci oyster stoutpivo koje se kuha zajedno sa školjkama u ljusci, 25 dodici christmas ale u koje se dodaje narančina kora i grožđice, La Saracena alternative cereal – pivo sa velikim postotkom tatarske heljde (Fagopyrum tataricum), te dva grape alea – CAOS i L’equilibrista. Prvo dolazi sa malvazijom, a drugo sa sortom Sangiovese.

Previše je toga bilo za vidjeti i kušati na 14. izdanju VINOcom-a, a budući da slika govori više od tisuću riječi ovaj članak završavamo sa velikom fotogalerijom.

About Author

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *