UPRIV – KNEŽEVE RAKIJE IZ KNEŽEVIH VINOGRADA
Nakon priče o rakijama s Goldberga morala je doći i ova turističko – hedonistička pričica o drugoj baranjskoj komercijalnoj destileriji. UPRIV – Udruga proizvođača rakija iz voća specifična je po tome što je registrirana kao udruga s gospodarskom djelatnošću, kao i po svome reprezentativnom objektu nazvanom Kneževa kušaonica koji se nalazi na samom ulazu u Kneževe Vinograde kada u njih dolazite iz pravca Osijeka.
Iza cijele ove priče stoji Davorin Škoflek koji je prve voćnjake u Baranji počeo kupovati netom nakon završetka mirne reintegracije. Deset hektara voćnjaka koliko je tada posjedovao nisu površine dostatne za klasično voćarstvo i zato je dodanu vrijednost svome voću htio dati njihovim pretvaranjem u premium rakije. Nabavljena je i hladnjača i sva oprema za destiliranje. Kako i sam priznaje kao gradsko dijete nije imao pojma o proizvodnji rakija, ali to ga nije spriječilo da se tome posveti i vrlo brzo pohvata sve konce.
„Imao sam jednog poslovnog partnera koji je radio rakije od trešnje na granice Austrije i Švicarske. Njegov pristup proizvodnji postao je i ogledni model za UPRIV. Kada je proizvodnja rakija u pitanju tu nema tajni, svi znaju proizvesti rakiju. Glavna razlika od rakija do rakije proizlazi iz pristupa. Zdravo voće, čisto posuđe i vrijeme. To su naša tri temeljna postulata. Nema rakije od lošeg voća. Radimo s voćem koje je apsolutno tehnološki zrelo. Koštičavo voće se otkoštava, jezgričavo se melje i potom stavlja u kom u kojem stoji od 15 do 20 dana. Ide prvo pečenje, zatim prepeka. U proizvodnji koristimo isključivo bakreni kazan od 350 litara, a za čuvanje rakije isključivo inox i staklo, nikakvo drvo. Naše mišljenje je da je drvo previše agresivno za čuvanje rakije. Voćne rakije su previše delikatne i okusima i aromama da bi se čuvale u drvenim bačvama. Naše rakije su bezbojne, voćna rakija mora biti bezbojna i bistra. Naša jedina obojana rakija je rakija od šljive koju bojamo sa trijeskama od duda. A kada pričamo o trećem segmentu proizvodnje, o vremenu bitno je naglasiti da rakija jednostavno mora odležati barem godinu i po dana kako bi se ona stabilizirala i kako bi postala onaj konačni vrhunski proizvod. Inzistiramo na vrhunskoj kvaliteti i stoga smo i limitirali količine. Svaki kilogram voća mora proći kroz naše ruke i svaku litru finalnog proizvoda moramo prekontrolirati.“
Priča je od početka bila inkluzivna, otvorena i prema drugim malim voćarima u Baranji. Samo sinergija daje rezultate, naglašava Davorin Škoflek.
„Uvidio sam da postoji puno malih voćara u Baranji koji imaju problema sa plasiranjem svoga voća i krenuli u izgradnju destilerije i ponudili svima suradnju, da budu kooperanti, odnosno članovi udruge. Trenutačno je četrnaest voćara u udruzi. Udruga je osnovana 2007. godine i od tada proizvodimo rakiju. Dunja, kajsija, kruška, šljiva, jabuka od njih radimo rakije. Radimo i likere od višnje maraske, liker od oraha, liker od aronije. Radimo i dva „funkcionalna napitka“; Knežev pelinkovac i Crvenu Martu. Pelinkovac se radi po receptu po kojemu ga je radila i velikaška obitelj Zrinski. Ta priča je nastala u sklopu projekta „Tematski put Sulejman – Zrinski“ na kojem smo aktivno sudjelovali. U to vrijeme taj pelinkovac se koristio prvenstveno kao lijek, kao melem za ratnike ranjene u boju. Pelin, uprženi šećer i rakija od jabuke njegovi su temeljni sastojci. Crvena Marta nazivamo eliksirem za žene koji se pije samo u prisustvu vlastitog muškarca, a sastoji se od blenda likera od višnje, likera od kupine i šafrana. To je jedna zanimljiva priča i što je najvažnije djeluje“, s osmijehom nam govori gospodin Škoflek.
Nije lako napraviti dobar proizvod, ali još teže ga je na kvalitetan način prezentirati širokoj publici. I u toj priči UPRIV ima svoje adute: „Za dizajn etiketa naših rakija dobili smo nagradu na splitskom GAST festivalu. Što se nagrada za samu kvalitetu rakija tiče osvojili smo zlatna odličja na ocjenjivanjima u Osijeku, Zagrebu, Humu, Vinkovicma, Đakovu, Novom Sadu… Primamo turističke autobuse i potom im držimo prezentaciju u Kneževoj kušaonici, a naravno sve je praćeno i degustacijom.“
Kneževa kušaonica uistinu je impozantan objekt. U prvom dijelu se nalaze kazani i rakije, a u nastavku je prostorija sa masivnim drvenim viteškim stolom. Podrumski hodnici vode do banke rakije. Ondje možete otkupiti rakiji povjeriti im ju na višegodišnje čuvanje. Posjeduju oznaku kvalitete „Izvorno Hrvatsko“, a njihove rakije je prije tri godine prilikom svog posjeta istočnoj Hrvatskoj kušao i princ Charles, a vrlo brzo potom je njihova rakija i otputovala za Ujedinjenu Kraljevinu.
Osim na proizvodnji i prezentaciji UPRIV radi i na edukaciji. „S vremenom sam uvidio da skoro i ne postoji neka literatura koja na popularan, lako razumljiv način educira o proizvodnji rakija. I ono malo literature koja postoji je uglavnom stručnog karaktera i u njoj dominiraju fizikalno – kemijske analize i slično. Zato sam napisao jednu knjižicu o praktičnoj proizvodnji rakija pod nazivom „Izvorno Hrvatsko za EU“ koja se nalazi i na internetu i svatko je može skinuti. Povratne reakcije su više nego dobro, puno ljudi mi je reklo da im je ta brošura uistinu pomogla.“
Većinu svojih rakija prodaju na kućnom pragu, mogu se naručiti putem internetske trgovine na poveznici www.rakija.hr ali isto tako u njihovim destilatima od voća možete uživati primjerice u Čingi Lingi Čardi u Bilju, Citadeli u Vardarcu, Crnoj Svinji u Čepinu ili Mađarskoj Retfali u Osijeku, kao i u nekoliko vrhunskih restorana u Zagrebu. „Drago mi je da su ti naši poslovni partneri koji spadaju u sam vrh ugostiteljske ponude prepoznali naše rakije kao proizvode koji mogu parirati uvoznim premium destilatima“, naglašava gospodin Škoflek.
About Author
