TEMIŠVAR – EUROPSKA PRIJESTOLNICA KULTURE 2023.
Rumunjski Temišvar je ove godine uz mađarski Veszprém i grčku Elefsinu bio europska prijestolnica kulture. Veszprém kao prijestolnicu kulture posjetio sam tijekom poznog ljeta i stoga je bilo više no zanimljivo otputovati i u ovaj grad na zapadu Rumunjske poznat po svojoj multikulturalnosti i vidjevši kako su to Mađari „odradili“ vidjeti i kako to rade Rumunji, odnosno neposredno doživjeti kako se titula EPK proslavlja u različitim dijelovima bivše K.uK. monarhije.
Kada pak pričamo o multikulturalnosti grada Temišvara (i pripadajuće mu regije – županije Timis), ona je vidljiva golim okom već pri ulazu u sam grad jer je na tabli uz cestu koja označava ulazak u administrativno područje grada njegovo ime napisano na čak četiri jezika – rumunjskom, njemačkom, mađarskom i srpskom. Nekoć je u gradu i okolici živjela brojna njemačka etnička zajednica poznata pod kolektivnim imenom Podunavske Švabe – Donauschwaben.
Aktualni gradonačelnik (primarul) Temišvara je Dominic Fritz koji nije pripadnik autohtone njemačke nacionalne manjine u Rumunjskoj već je u Temišvar trajno doselio 2019. godine kandidirajući se sljedeće godine na municipalnim izborima na kojima je pobijedio u prvom krugu što ga čini jedinim gradonačelnikom u Rumunjskoj koji nema rumunjsko državljanstvo. Što se Mađara tiče, nekoć je Temišvar, prije raspada Austro – Ugarske monarhije bio integralni dio kraljevine Ugarske i oni i danas čine drugu po veličini etničku zajednicu u gradu, a brojne povijesne građevine napravljene su u duhu mađarske secesije.
Srbi pak čine, nakon Rumunja, Mađara i Nijemaca četvrtu zajednicu po veličini, a desetak godina u 19. stoljeću je Temišvar bio glavni grad krunske zemlje Austrijskog carstva koja se zvala Srpsko vojvodstvo i Tamiški banat. U gradu i danas postoji vibrantna srpska zajednica koja ima svoje crkve, radijske i televizijske programe, itd. S obzirom na to da su ovdje stoljećima zajedno živjeli pripadnici predstavnici tri najveće europske etno lingvističke zajednice – Slaveni, Germani i Romani, zajedno sa Mađarima može se reći da je Temišvar Europa u malom. Rumunjski jezik pripada zajedno sa primjerice španjolskim, francuskim i talijanskim u romansku skupinu jezika nastalih na bazi latinskog iako u svom vokabularu ima i dosta slavenskih riječi, pa je tako primjerice slanina – slănină.
Uzevši u obzir i činjenicu da se radi o gradu koji broji više od 300 tisuća stanovnika sa bogatim kulturno – povijesnim naslijeđem (koje je doduše uglavnom nastalo nakon izgona Osmanlija s ovih panonskih prostora) ne čudi nimalo da je u kandidacijskom procesu odabran za Europsku prijestolnicu kulture.
Iako je ušla u EU šest godina prije Hrvatske Rumunjska još uvijek nije u šengenskoj zoni i još nije uvela euro kao valutu. Zato treba pripremiti osobnu iskaznicu za ulazak u zemlju i pribaviti domaću valutu koja se zove leu. Jedan leu vrijedi 20 eurocenti ili 1,5 nekadašnje kune. 100 bani čini jedan leu. S obzirom da Rumunjska nije u šengenskoj zoni i da je nužno zaustavljanje na graničnom prijelazu bliži i brži je put preko Srbije no preko Mađarske, no treba imati u vidu da granični prijelaz „Jaša Tomić“, radi samo od 07.00 – 19.00h. Još jedna vrlo važna stvar – Rumunjska se nalazi u drugoj vremenskoj zoni, pa ulaskom u nju gubite jedan sat jer se on pomiče unaprijed.
Naša baza je bila u hotelu Ibis koji nekim vrlo praktičnim stvarima vodi računa o ekologiji i održivosti. U lobbyu hotela nalazi se ploča koja upozorava na problem (bespotrebnog) bacanja hrane. „Take all you can eat, but eat all you take. Yesterday’s wastage was 4 kgs, which can feed 13 people.“ I svaki dan ovi podaci se ažuriraju, a ako neki dan odlučite da Vam nije potrebno spremanje hotelske sobe oni Vas časte sa besplatnim pićem, a tu je primjerice i točeni bukureštanski Ursus koji je danas u vlasništvu Asahi group holdinga kao i domicilni temišvarski pivski brand Timișoreana. Inače je riječ o prvoj pivovari utemeljenoj na području današnje Rumunjske čija tradicija datira od 1718. godine, a svojedobno su pivom opskrbljivali i rumunjsku kraljevsku obitelj.
Odlično je i njihovo craft pivo Nenea – Iancu. Rumunjska naravno ima i svoje odlične prirodne izvorske vode, a nekako najprisutnija tijekom našeg boravka je bila Carpatina čije se vrelo nalazi u rezervatu prirode Domogled, unutar nacionalnog parka Domogled – Valea Cernei koji status zaštite uživa od 1932. godine. Rumunjska jest i zemlja sjajnih vina u što smo se i osobno uvjerili kušavši primjerice rosé na bazi cabernet sauvignona vinarije Crama Viisoara koja se nalazi nekoliko kilometara od rumunjske crnomorske luke Constanta ili vino od autohtone sorte feteasca neagra nazvano Regno recas.
Jedna od prvih zgrada koje ćete zamijetiti u Temišvaru jest katedrala rumunjske pravoslavne crkve – Catedrala Mitropolitană koja ima 11 tornjeva, a najviši doseže 90,5 metara, što ju čini drugom najvećom crkvom u Rumunskoj nakon bukureštanskog Hrama spasa naroda – Catedrala Mântuirii Neamului koji je visok 135 metara i viši je 31 metar od nekoć najviše pravoslavne crkve na svijetu – crkve Krista Spasitelja u Moskvi. Ta moskovska crkva od ove temišvarske viša je za „samo nepunih“ 13 metara.
Domaćini su naravno za ovaj program ECoC 2023. pripremili i mnoštvo promotivnih materijala, a posebno su zanimljive interaktivne razglednice koje animacijski „ožive“ nakon pokretanja odgovarajuće aplikacije na mobilnim uređajima. S jedne strane stare monumentalne građevine, s druge strane inovativan i kreativan koncept njihove interpretacije. To je prava dobitna formula. Ali dobro, ruku na srce, treba naglasiti da temišvarska katedrala i nije baš toliko jako stara, završena je 1946. godine ali ju ta činjenica ne čini manje grandioznom, kao uostalom i primjerice budimpeštansku Ribarsku tvrđavu.
Odličan je i temišvarski Muzej vode – Muzeul Apei. Naime u Temišvaru je 1912. godine puštena u pogon prva stanica za pročišćavanje otpadnih voda u današnjoj Rumunjskoj, a dvije godine kasnije je osnovana i prva gradska tvornica vode. Jedan od programa u sklopu završnice obilježavanja ECoC bio je i Sun light theatre & flight festival. Nakon koncerta domicilnih rock legendi, skupine Transsylvania Phoenix održan je i spektakularan Drone light show. Ova skupina osnovana je daleke 1962. godine, a tijekom boravka u Temišvaru upoznali smo i rock publicistu Mimu Obradova, autora knjige „Vuneno doba banatskog rokenrola“ koji nam je otkrio to da je većina utjecaja zapadne pop kulture u Rumunjsku dolazila preko Temišvara, a u Temišvar iz Jugoslavije.
„Ako pogledate Rumunjsku na geografskoj karti ona izgleda poput ribe, the fish – shaped country, a Temišvar je pozicioniran kao njeno oko“, rekao nam je u uvodu turističkog rute po gradu koji je održan u press centru. naš vodič Ludovic, a nakon tog kraćeg uvoda uslijedio je gotovo trosatni obilazak grada. Putem smo posjetili i adventski sajam na čijem ulazu ponosno stoje pivske boce Timisoreane poslagane u oblik božićnog drvca, a u produžetku je oduševio street food punkt sa tradicionalnom rumunjskom hranom.
Put nas vodi do trga Sv. Jurja gdje se nalazi i skulptura koja pogađate već dočarava njega kako ubija zmaja. Taj trg je sjedište nekadašnje temišvarske tvrđave. Na njemu se nekoć nalazila crkva koja je pretvorena u džamiju, a potom nakon izgona Osmanlija ponovno u crkvu. Vođa vojne kampanje koja je definitivno otjerala Turke iz Temišvara bio je utemeljitelj Belja, princ Eugen Savojski. Danas se u gradu nalazi njegova kuća kao kulturno – povijesni spomenik, a ima i svoju ulicu.
Temišvar naravno ima i svoje odlične barove i restorane. U specijalitetima od svinjetine i Bucur pivu može se uživati u The Scotland yardu, Zai apres caffe nude svoje solidno Zai pivo, a Porta arte indoor & outdoor koji se nalazi na splavu uz rijeku Begej uživali smo u Ursus retro nepasteriziranom pivo. I tako bi se moglo nabrajati do unedogled… Inače fun fact je da iako Temišvar svoje ime duguje rijeci Timiš ona zapravo ne protječe kroz sam grad, već ide nekoliko kilometara južnije od njega. Stvar je u tome da su nekoć, prije velikih melioracijsko – irigacijskih radova Begej i Temiš zapravo bili jedna rijeka, a onda je isušivanjem Begej odsječen od samog grada.
Posjetili smo i temišvarski Muzej umjetnosti i izložbu Brâncuși: Rumunjski izvori i univerzalne perspektive. Riječ je o najvažnijoj izložbi posvećenoj ovom nesvakidašnjem umjetniku u posljednjih pola stoljeća u Rumunjskoj, a ona uključuje njegova djela iz mnogih muzeja i privatnih zbirki, te njegove fotografije i filmske inserte. Rođen je 1876. u Rumunjskoj, a umjetnički se afirmirao u Francuskoj. Napustio je tada prevladavajući kiparski realizam i okrenuo se apstrakciji. Jedno od njegovih najpoznatijih djela je „Ptica u prostoru“, zbog koje je i pokrenuo sudski spor protiv SAD-a koji je na koncu i pozitivno riješen u njegovu korist. Naime poslavši taj rad na izložbu u Ameriku carinska služba mu je htjela naplatiti porez od 40% jer ju nisu smatrali umjetninom (na koje se ne plaća carina), već uporabnim predmetom. U konačnici je američki sudac uvažio njegovu žalbu uz obrazloženje da je zakonska definicija onoga što čini umjetnost zastarjela.
Puno toga smo u Temišvaru vidjeli i doživjeli, ali puno toga i nismo, poput primjerice Muzeja revolucije, jer baš u tome gradu je krenula 1989 pobuna protiv diktatora Ceausescua, ali i to je samo još jedan motiv da se ponovno vratimo u Temišvar. To je grad kojeg definitivno treba doživjeti i u ljetnom periodu.
About Author
