PUSTARE – PANONSKA INDUSTRIJSKA BAŠTINA U RURALNOM AMBIJENTU

sudionici design thinking panela, photo by Dražen Lazić
Pustare su jedinstven primjer panonske industrijske baštine u ruralnom ambijentu. Ime su dobile po mađarskoj riječi puszta koja označava veliku ravnicu. Riječ je o specifičnim radno – društvenim zajednicama gdje su na jedom mjestu, planski i promišljeno bile locirane brojne gospodarske i socijalne funkcije. U svoje zlatno doba pustare su bile ogledni primjer kako kvalitetno objediniti proizvodnju, stanovanje i upravne funkcije na jednom mjestu. U vrijeme dok se poljoprivrednim dobrom Belje upravljalo iz Kneževa na području Baranje je bilo 15 pustara. Svaka pustara je bila sjedište pojedine upravne jedinice Belja, a povezivala ih je uskotračna beljska pruga koja je prometovala od Zelenog Polja kod današnje granice sa Mađarskom do pristaništa Kazuk na Dunavu. Pustare se dijele na poljoprivredne (okružene plodnom baranjskom zemljom) i šumske (okružene šumama na rubovima ili u samom Kopačkom ritu). Sve pustare su sastavljene od tri cjeline: upravne zgrade, gospodarskih i stambenih zgrada. Izgradnjom velikih proizvodnih pogona u većim baranjskim mjestima i promjenama u načinu poljoprivredne proizvodnje, te katastrofalnim poplavama šezdesetih i sedamdesetih godina prošloga stoljeća dolazi do procesa polaganog odumiranja pustara koji se ogledao u migracijama stanovništva ka većim središtima, te posljedično i redukcijom brojnih društvenih i socijalnih usluga u pustarama.
terenski obilazak pustara, photo by Mario Jukić
Jedan od posljednjih pustaraša, Anto Vuk iz Jasenovca, photo by Mario Jukić
Pustarama, koje su nekoć bile središta primjene najsuvremenijih tehničkih dostignuća u poljoprivredi i bogatog društvenog standarda stanovništva, i koje su privlačile radnu snagu iz svih dijelova Panonije i Balkana danas prijeti iščeznuće.
photo by Mario Jukić
Međutim posljednjih nekoliko godina pojavilo se nekoliko inicijativa čiji je cilj revitalizacija pustara, te možemo govoriti i o svojevrsnoj pustaraškoj sceni. Sredinom 2013. Godine osnovana je udruga Pustaraši Mirkovac, koja svake godine organizira druženje pustaraša sredinom kolovoza. Godinu dana ranije osnovana je i udruga slavonskih pustaraša Korijeni pustare sa sjedištem u Antunovcu, koja svake godine organizira biciklijadu “Tragom pustare”. 2014. godine objavljena je knjiga Daniele Taslidžić Herman “Umiru li naše pustare – zapis dobre duše” u nakladi Zavoda za baranjsku povjesnicu. Krajem 2016. godine sklopu projekta “Povećanje transparentnosti u upravljanju prostornim i vodnim resursima INTRA WASP” udruga Zeleni Osijek, Građevinski fakultet i Odjel za kulturologiju organizirali su panel raspravu na temu “Novi život ili konačan kraj za baranjske pustare?”. Početkom ove godine oformila se građanska inicijativa predvođena Mislavom Matišićem “Ne rušite više staru Baranju” s ciljem revitalizacije pustara Jasenovac i Sokolovac koje se geografski nalaze između glavnih baranjskih turističkih atrakcija; Parka prirode Kopački rit i vinorodnog Banovog Brda. Inicijativa okuplja aktiviste, turističke djelatnike, arhitekte, kulturnjake, predstavnike kulturno muzejskih i obrazovnih institucija.
pustaraška kuća, photo by Mario Jukić
12. travnja Hrvatsko društvo kulturnog turizma Crocultour na čelu sa Jesenkom Ricl organiziralo je design thinking panel  “Pustare” uz partnerstvo i podršku udruge Ekotour koju vodi Edita Kalajdžić i građanske inicijative “Ne rušite više staru Baranju”. O procesu revitalizacije pustara Zlatna Greda pričao je Dinko Pešić iz udruge Zeleni Osijek. Proces obnove i stavljanja u komercijalnu funkciju pustare Višnjica prezentirala je Ksenija Plantak. Mlin Sv. Nikole kod Mohača u vlasništvu Norberta M. Bugarskog naveden je kao primjer revitalizacije industrijske baštine u susjednoj Mađarskoj. O turističkim potencijalima baranjskih pustara govorila je vlasnica obiteljskog smještaja Maksimilijan i turističke agencije Maksi tours, Jasmina Krkić Poznić.
photo by Dražen Lazić
Slijedeći dan dio sudionika panela terenski je obišao pustaru Jasenovac uz kontakte sa lokalnim stanovništvom, koje u svojim domovima odbrojava svoje posljednje dane, prije najavljenog rušenja objekata i selidbe u Kneževe Vinograde, a sve u sklopu priprema za nadolazeći PUSTARA FEST.
 Industrijska baština je odnedavno uvrštena i u programe turističkih agencija, a pionir u tome je agencija BOHO TRAVEL ART iz Omiša. Detaljnije informacije mogu se dobiti na http://slavonia-baranja-travel.com/portfolio-items/tvornice-zaboravljenog-vremena/?portfolioCats=31

ISTRAŽITE INDUSTRIJSKU BAŠTINU PANONIJE!

About Author

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *