X FESTIVAL VINA I HRANE RAVANGRAD

Prvu subotu u mjesecu prosincu u Somboru je održan jubilarni deseti međunarodni festival vina i hrane Ravangrad koji je na jednom mjestu posjetiteljima predstavio sve najbolje što Sombor i Bačka mogu ponuditi kada je enogastronomija u pitanju. Osim domicilnih, na festivalu su se predstavili i proizvođači iz ostatka Vojvodine, centralne Srbije, Mađarske i Hrvatske.

Za razliku od prijašnjih godina kada se festival Ravangrad održavao u gradskoj sportskoj dvorani Mostonga ove godine se održavao na dvije različite lokacije. Prva lokacija je bio Sokolski dom –intrigantna građevina napravljena u bizantskom stilu, a druga Mađarska građanska kasina (Magyar polgári kaszinó).

Na festivalu je sudjelovalo šezdesetak izlagača, a dominirale su naravno vinarije, potom proizvođači rakija, turističke organizacije, sirari i medari. Za simboličnu cijenu od 300 dinara (nešto malo manje od dvadeset kuna) posjetitelji su mogli uživati u kolopletu vrhunskih vina i raznih delicija (da ne kažemo đakonija), pa krenimo redom…

Vinarija Milisavljević iz Lipara na telećkoj visoravni osnovana je prije desetak godina sa misijom da proizvodi vino po tehnologiji iz doba Marije Terezije, uvažavajući pritom sve suvremene trendove vinarske tehnologije. Svi stari grbovi gradova na telećkoj visoravni (Kula, Crvenka, Sivac, Lipar) sadrže i čokote vinove loze. Nakon izgona Turaka na to područje su  masovno dolazili doseljenici iz današnje Austrije i Njemačke koji su u novu domovinu donijel ikulturu uzgoja vinove loze, a carica Marija Terezija je 1785. godine posebnim ukazom svakom useljeniku dodijelila vinograd, oslobodivši ih pritom i plaćanja poreza. Od njihovih vina posebice su me se dojmili Telećka Žusto – bijela kupaža sauvingnon blanca, žutog muškata itraminca, te Misterija 5 – crna kupaža merlota, pinot noira, zweigelta i gamaya.

Vinarija Vojnović dolazi iz Begeča koji se nalazi u Bačkoj, na pola puta između Iloka i Novog Sada. Begeč se nalazi  tik uz Dunav, a s druga strane te rijeke se nalazi  vinorodni Banoštor u Srijemu. U ponudi imaju graševinu,chardonnay, rose na bazi frankovke, s blagim primjesama muškat hamburga, sauvignon blanc, rajnski rizling, ali najviše bih izdvojio dvije kupaže; Tango nestino – chardonnay, graševina i rajnski rizling, te Puna jedra –cabernet sauvignon, merlot i vranac.

Podrum Ačanski iz Banoštora u ponudi ima italijanski rizling (graševinu), chardonnay, muskat otonel, bijeli bermet, muskat hamburg, roze, frankovku i crni bermet.

Vinarija Carski drum iz Riđice oduševila me svojim vinom od sorte manzoni. Vino je svjetlije slamnatožute boje s voćnim i cvjetnim tonovima. Riđičko vinogorje predstavlja zapadni dio subotičkog vinogradarskog rajona. Prostire se od Bačkog Brega na zapadu do Telećke visoravni na istoku, i obuhvaća tri vinogradarskeoaze: Bački Breg, Rastinu i Riđicu.

Porodična vinarija Bahus nalazi se na padinama Vršačkih planina, u selu Gudurica, od njihovih vina posebice bih izdvojio višestruko nagrađivani traminac i Cabernot – kupažu cabernet sauvignona i merlota.

Vinarija Ravnica iz Inđije u vlasništvu braće Radoslava i Aleksandra Kovačevića  svoje vinograde ima u ataru Starog Slankamena, a oduševila me se čak tri vrste bermeta – bijelim, crnim i bermet roseom. Rose bermet je za razliku od crnog i bijelog manje sladak, sa određenom dozom trpkosti, ali ima isti postotak alkohola kao i ostala dva, čak 17 posto. I u rose i u bijeli bermet stavljaju 23 vrsta trava, a u crni čak 26. Iako je u kolektivnoj svijesti uvriježeno da se bermet veže uz SremskeKarlovce, evo dokaza da se izvrstan bermet pravi i u Inđiji.

Vinarija Naphegy Pincészet nalazi se u mjestu Csátalja, na pola puta od graničnog prijelaza Bački Breg do Baje. U asortimanu imaju  kod nas neobične sorte kao što su irsay olivér i gamay, autohtone mađarske sorte kao što je cserszegi fűszeres, kövidinka, a posebice su me se dojmili Alkonyat (mađ. sumrak) cuvée (cabernet franc, cabernet sauvignon, merlot) i Pirkadat cuvée barique (cabernet savignon i cabernet franc)

Iako mi je na ovom festivalu cilj bio prvenstveno kušati neka nova vina, nekih novih vinarija s kojima se nisamimao prilike sresti na vinskim manifestacijama u Novom Sadu ili Subotici nisam mogao odoljeti, a da ne kušam vina nekih dobro poznatih, da ne kažem provjerenih vinarija.

Vinarija Svijetli dvori iz Karanca jedna je od najagilnijih baranjskih vinarija. Od bijelih vina u ponudiimaju sauvignon, chardonnay, čak tri vrste graševine (classic, premium i graševina Jarčevo brdo), te posebno fin muškat žuti. Od crnih vina imaju cabernet sauvignom, a prave poslastice su kasne berbe graševine i izborne berbe graševine i chardonnaya.

Vinarija Vinum iz Sremskih Karlovaca ima provjereno sjajna vina, u što sam se već nekoliko puta uvjerio posjetivši njihovu kušaonicu u Karlovcima s koje se pruža odličan pogled na kapelu mira i ostale sremsko karlovačke povijesne znamenitosti. Ako već nešto moram izdvojiti to bi svakako bio sjajan rose na bazi sorte pinot noir, te Mustra –bijela kupaža žutog muškata i traminca.

Vinarija Zvonko Bogdan priča je za sebe. Impresivno zdanje same vinarije mogu zasjeniti samo njihova sjajna vina. Život teče jedna je od najboljih crnih kupaža koje sam imao priliku kušati. Merlot, cabernet franc i frankovka koji su godinu dana odležali u barrique bačvama od američkog i francuskog hrasta – jednostavno savršeno. Na Ravangrad wine festu me je oduševilo s kojom energijom, predanošću i entuzijazmom njihovi marketinški stručnjaci prezentiraju vina.

Stara sokolova destilerija je iz uže Srbije nastala na tradiciji obitelji Bogdanović. Osim po cijeloj Europi svoje proizvode distribuiraju i u sjeverno jAmerici, te Australiji. Osim nekoliko vrsta rakije šljivovice u ponudi imaju i dunjevaču, viljamovku, travaricu, klekovaču, rakiju od marelice, kuhanu rakiji,vinjake, likere i brendije.

Rajal distillery iz Vrbasa na tržištu je prisutna dvadesetak godina, aasortiman im se sastoji od viljamovke, kajsijevače, dunjevače, a tu su i voćni likeri od kruške, kajsije i dunje obogaćeni dodatkom meda iz banatskih pustara.

Naravno, uz dobro vino neizostavan je i dobar sir, a za to se pobrinulo poljoprivredno gazdinstvo Radišić iz Čuruga sa svojim motanim sirevima sa primjesama šunke, sezama, papra, vlasca… Tu je bila i mljekarska škola iz Pirota sa svojim pirotskim kačkavaljem, a Piroćanci su nam prezentirali i svoje peglane kobasice koje se prave od termički neobrađenog junećeg ovčjeg i kozjeg mesa, koje se svo vrijeme sušenja peglaju staklenim bocama.

Kada bih naveo sve što sam kušao na Ravangrad wine festu to bi nadišlo formu, reportaže, pa čak i eseja, bojim se da bih morao napisati cijelu knjigu, pa ću samo još ukratko navesti neke izlagače koji su me se iznimno dojmili: vinarija Mačkov podrum iz Iriga, sa vinom Frajla (kupaža pinot nori plus portugizac), vinarija Trivanović iz Šida sa Invictusom, Mistikom i Amarkordom, vinarija i destilerija Stanimirović iz Sombora sa sjajnim voćnim rakijama, podrum voćnih vina Romansa iz Valjeva sa vinima od maline, podrum Radosavljević iz Kruševca sa Ognjištem i Zavičajem, itd.,itd.

Na kraju, kako zaključiti ovaj tekst nego stihovima, rođenog Somborca, legende tamburaške glazbe i barda panonskog melosa Zvonka Bogdana: „ U tem Somboru svega navolju, svega ima to istina, čak i žene piju vina, u tem Somboru“

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Instagram did not return a 200.