NOVOSADSKI SALON VINA
Novi Sad, glavni grad Vojvodine i drugi grad po veličini u Srbiji ima sjajne vinske festivale. Interfest ima tradiciju dugu petnaest godina i ljetni je tip festivala, koji se održava sredinom lipnja na glavnom gradskom trgu. Novosadski salon vina znatno je mlađa manifestacija, ove godine se održala po drugi put, ali se već isprofilirala kao vrhunska vinska destinacije koja se ne smije nipošto zaobići. Sama manifestacija trajala je dva dana, petak i subotu, 12. i 13. travnja. Mi smo je posjetili u subotu i odmah zaključili da smo pogriješili. To je definitivno manifestacija na kojoj se mora sudjelovati oba dana kani li se isprobati sva (ili barem većinu) vina koja to zaslužuju.
Mjesto radnje je bio hotel Park. Hotel sa pet zvjezdica koji unatoč tome što je u potpunosti osuvremenjen, još uvijek na neki način odiše duhom zrelog samoupravnog socijalizma i orijentacije nesvrstanosti. Grandiozno je to zdanje koje je svakako pripomoglo da Novi Sad zasluži status panonske mini metropole, građeno u vremenu kada je Jugoslavija bila (ili kada je barem mislila da to jest) bitan igrač na međunarodnoj političkoj pozornici. U prilog tome treba istaknuti kako se hotel Park hvali ekskluzivnim restoranom Tito u kojem se je svojevremeno gostio „najveći sin naših naroda i narodnosti“, kako se do prije tridesetak godina, u duhu sveprisutnog kulta ličnosti tepalo tom karizmatičnom i svakako kontroverznom Zagorcu.
Hotel Park se i danas, 2019. godine diči s „drugom Titom“, što je u opreci sa uvriježenim dojmom da se u Srbiji ama baš svi odriču njegove baštine. Hotel se nalazi vrlo blizu novosadskog sajma, a južno od njega se nalazi prostrani Futoški park po kojem je i dobio ime.
Cijena ulaznice od 1000 dinara, ili u kunskoj protuvrijednosti tek nešto više od šezdeset kuna, što je stvarno simbolična cijena u odnosu na ono što je bilo posjetiteljima ponuđeno. Na festivalu je sudjelovalo sedamdesetak vinarija koji su predstavili petstotinjak etiketa vina, pa krenimo redom…
Vinarija Aleksić iz Vranja u vlasništvu je triju sestara i njihovo geslo je „vina, ženskih ruku delo“. Sevdah je cuvée smederevke i sauvignon blanca, a Barbara rosé na bazi muscat hamburga i cabernet sauvignona. Biser je njihov pjenušac proizveden tradicionalnom metodom od sorte smederevka.
Vinarija Bjelica nalazi se na Fruškoj gori. Saga je cuvée sauvignon blanca i sémillona, Babaroga je stopostotni charonnay, a Graffiti crveni cuvée merlota i marselana, francuske sorte nastale križanjem sorti cabernet sauvignon i grenache. Njihova vina krase intrigantne i zanimljive etikete.
Vinarija Fantinel dolazi iz Pordenonea, grada u talijanskoj provinciji Friuli Venezia Giulia. Frontierre je cuvée friulana, bijelog pinota i chardonnaya, a Venko je crvena kupaža merlota, cabernet franca i crnog pinota.
Fruškogorski vinogradi d.o.o. iz Banoštora na novosadskom salonu vina predstavili su se sa svojim premium linijom vina pod nazivom Quet. To je ime srednjovjekovne Tvrđave oko koje se razvilo kasnije naselje Banoštor. Ova linija objedinjuje sauvignon blanc, pinot blanc, italijanski rizling (graševinu), merlot, pinot noir rose i traminac.
Podrum Janko iz Smedereva zaintirgirao nas je svojim traminacem nazvanim Janko adut. Njihov rosé nazvan Jelena nastaje od čak četiri sorte crnih vina; sadrži merlot, cabernet sauvignon, shiraz i sangiovese. U ponudi imaju i autohtone sorte, prokupac i smederevku. Zavet je zanimljiva kupaža cabernet sauvignona, merlota i cabernet franca.
Chateau Kamnik jedna je od ponajboljih vinarija iz Makedonije. Od bijelih vina u ponudi imaju pinot grigio, savignon blanc i tri vrste temjanike; baznu, golden temjaniku i euphoria temjaniku. Od crvenih vina treba istaknuti pinot noir i montepulciano. U ponudi imaju i četiri pjenušava vina; spark brut nature blanc de blances, spark gold blanc de blances, spark rosé i spark demi – sec muscat.
Vinarija Kovačević iz Iriga spada u red najboljih vojvođanskih proizvođača vina. Cuvée piquant bijela je kupaža sorti traminac, muscat otonel i sauvignon blanc, a Aurelius crvena kupaža cabernet sauvignona i merlota. Proizvode i bermet koji je obogaćen sa dvadesetak vrsta ljekovitih biljka.
Na pola naše vinske odiseje u novosadskom hotelu Park valja je napraviti pauzu i nešto prezalogajiti. Ružno vrijeme nije dopuštalo šetnju do centra, pa smo se odlučili na opciju prijevoza taksijem. Taksista smo upitali za preporuku i što i gdje pojesti, a on nam je preporučio Karađorđevu šniclu u restoranu Balkan ekspres u Petrovaradinu. Iako se nalazi na Dunavu nije riblji restoran, već specijaliziran za roštilj i jela ispod peke. Došavši tamo konobar nam je rekao da moramo probati i njihov specijalitet kuće, teleće pečenje ispod sača. Uspio nas je nagovoriti, a dok smo čekali hranu ispijali smo rakiju od kajsije. Hrana je došla neuobičajeno brzo, nisu uspjeli niti aperitiv popiti, a ono što je najbitnije bila je iznimno ukusna, a obrok obilan. Nakon fantastičnog ručka bili smo spremni na susrete s novim vinima u Hotelu Park.
Vinarija Lastar dolazi iz Levačog vinogorja, točnije iz Sekuriča, šumadijskog sela smještenog na pola puta između Kragujevca i Kruševca, te između planine Juhor na istoku i Gledićkih planina na zapadu. Intrigantan je njihov bijeli cuvée pod nazivom Triangle, čiji je sortni sastav 65% sauvignon blanc i 35% viognier.
Vinarija Matalj dolazi iz istočne Srbije, iz Negotina, a obrađuju dvadeset hektara vinograda na položajima Kremen, Terasa i Bukovo. Kremen kamen je naziv njihova cabernet sauvignona koji je odležao 18 – 24 mjeseci u barrique bačvama, a sadrži 14.5% alkohola. Kremen je cuvée cabernet sauvignona i merlota u omjeru 85:15 % koji je odležao 12 mjeseci u barrique bačvama, a Dušica je rosé na bazi cabernet sauvignona, merlota i gamaya.
Vinarija Milanović se nalazi u Surduku, mjestu koje se nalazi na pola puta između Beograda i Novog Sada. Kušali smo njihovu Neoplantu sa 14% alkohola, bijelu sortu vina nastalu na institutu u Sremskim Karlovcima, dobivenu križanjem traminca i smederevke, i ugodno se iznenadili; moćna, puna i izbalansirana. Inače, u izvornom značenju Neoplanta je latinsko ime Novog Sada. Neoplanta je kompromisno, neutralno ime za Novi Sad, iz vremena habsburške monarhije, jer ga je svaka od prisutnih etno lingvističkih skupina drugačije zvala; Mađari Uj – Videgh, Nijemci Ney Satz, a Slaveni Novi Sad. Inače prvotno je Novi Sad, čija su jezgra bili Ratzenstadt (srpska varoš) i Kroatendorf (hrvatsko selo) bio prigradsko naselje Petrovaradina, a danas je situacija suprotna.
Od drugih vina vinarije Milanović treba istaknuti Probus, sortu koja je križanac kadarke i cabernet sauvignona. Inače Probus je bio rimski car rodom iz Srijema koji je najzaslužniji za popularizaciju uzgoja vinove loze u Panoniji. Ta preokupacija ga je u konačnici i koštala života. Umorili su ga njegovi vojnici u vinogradu, nezadovoljni činjenicom da se umjesto ratovanjem sve više bave civilnim poslovima, uključujući i sadnju vinograda. Sila također nova sorta nastala križanjem chardonnaya i autohtone sorte kevedinke.
Vinarija Rnjak dolazi iz Gudurice, sela koje se nalazi na jugoistoku Banata, u neposrednoj blizini Vršca. Obrađuju 6,5 hektara vinograda u podnožju vršačkih planina, a sama vinarija je smještena u kući staroj preko 160 godina. Od njihovih vina treba istaknuti sjajan rose nastao na bazi kupaže muscat hamburg (60%) i pinot noir (40%).
Velika vina Salaksije brand je vinskog podruma obitelji Tadić iz Starog Rakovca na Fruškoj gori. Salaksija je vinogradarski položaj u neposrednoj blizini srednjovjekovnog manastira Rakovac. Arhimandrit tog manastira, Prokopije Bolić 1816. godine piše vinogradarski priručnik pod nazivom „Soveršen vinodelac“ kao „najbolji i najblagorodniji“ vinogradarsi položaj u cijelom Srijemu. Kušali smo njihovu graševinu, ili kako je oni nazivaju italijanski rizling, chardonnay, te pinot noir.
Vinarija Stemina nalazi se u Trsteniku, a dojmili su nas se njihov chardonnay Panta rei, rosé Minna na bazi pinota crnog i Stephanos, crveni cuvée cabernet sauvignona i merlota. Vinarija Trivanović dolazi iz Šida, a od njihovih vina treba istaknuti chardonnay barrique, pinot grigio, te shiraz.
Vinarija Vindulo oduševila nas je svojim vinima. Kosmopolita je vinska sorta nastala na institutu u Sremskim Karlovcima, koja se uzgaja bez kemijske zaštite. Mirna Bačka je njihov bijeli cuvée od chardonnaya i također jedne nove sorte nazvane Bačka. Waltz je naziv njihova vina od sorte Morava, još jedna nova sorta grožđa koja se uzgaja bez kemijske zaštite. Eureka je bijelo vino od nove sorte vina nazvane Panonija. Slatka Eva je bijelo likersko vino proizvedeno od prezrelog grožđa sorti Petra i Kosmopolita kasne berbe. Salaš vinske kuće Vindulo nalazi se blizu Temerina, a u njemu nude vođena kušanja za veće grupe posjetitelja.
Novosadski salon vina ultimativni je vinski događaj koji se ne smije propustiti. Ono što je najvažnije na njemu se predstavio čitav niz vinarija s kojima se nismo imali prilike ranije upoznati na sličnim manifestacijama u Srbiji poput Beo wine faira, Ravangrada u Somboru ili Interfesta i odškrinuo vrata ka jednoj potpuno novoj dimenziji srbijanskog vinarstva.
About Author
