BARANJSKI BILJNI LIKER KOJEG ĆE SVATKO MOĆI SAM NAPRAVITI KROZ AKTIVAN BORAVAK U PRIRODI I UPOZNAVANJE AMBIJENTALNE VEGETACIJE
Trian je biljni liker kojeg je osmislio i napravio Balint Juhas iz Batine, a sadrži 34 samonikle biljke koje rastu u baranjskom podneblju. Priprema ovog biljnog likera je trajala gotovo godinu dana, a Balint je prehodao više od sto kilometara da bi skupio sve biljke koje su objedinjene u likeru. Budući da se južni dio Baranje naziva i „Dravski trokut“ ovaj proizvod je nazvan Trian, a kao baza je korištena domaća baranjska rakija.
Trian je napravljen u maloj količini za osobne potrebe i neće biti masovne proizvodnje, ali ono što je posebice zanimljivo u ovoj priči jest to da će Balint uskoro pokrenuti blog na kojem će biti detaljno objašnjen proces proizvodnje ovog likera, te na kojem će se objavljivati fotografije svih biljaka u cvatnji i branju koje mogu biti dio ovog likera, a za taj dio posla će biti zadužen fotograf Nenad Milić.
Balint nam otkriva da je na tu ideju došao u Sloveniji, ali i da je ovaj biljni liker specifičan, a ne puka copy paste priča jer koristi domicilno, baranjsko samoniklo bilje: „to je super inicijativa koja mi se jako svidjela, ne prvenstvo zbog alkoholnog pića, već zbog obrazovanja i zaštite prirode i okoliša. Oduševilo me kako Slovenci cijene vlastite proizvode i vlastitu prirodu čemu u prilog govori i činjenica da su dobili priznanje za najčišću i ekološki najodrživiju državu svijeta. Postoji neki osnovni recept iz Slovenije ali bi to bila samo baza. Temelj pića treba biti kvalitetan domaći proizvod, odnosno prava domaća rakija, to je baza pića. Biljke koji idu unutra se beru praktički tijekom cijele godine, prema cvatnji i sazrijevanju plodova. Po recepturi u piće ide 30-40 biljaka, a koliko će tko naći biljaka ovisi o individualnom trudu.“
Naglašava da je najzanimljiviji dio priče upravo skupljanje biljaka. „Poanta je u tome što sam moraš pronaći i skupiti sve biljke, nije fora kupiti u trgovini. Time s jedne strane ljudi će se više kretati u prirodi što ima benefite po zdravlje, a s druge strane sudionici upoznavaju svoju okolinu, to jest ljekovito samoniklo bilje i njihovo djelovanje, uzimajući u obzir naravno održivo sakupljanje i aspekte zaštite okoliša.“
Dakle benefit je trostruk; i aktivan boravak u prirodi i upoznavanje biljaka i u konačnici jedinstven proizvod koji će se uvijek razlikovati sukladno broju skupljenih biljaka, pa nam tako Balint otkriva da primjerice kamilicu koja inače raste u Baranji prošle godine nije pronašao, ali je tu zato mnoštvo drugih biljaka.
„To je stvarno fascinantno, gdje god se čovjek okrene nalaze se neke samonikle biljke. Za većinu njih ljudi ni ne znaju, odnosno da ih vide ne bi im mogli reći ime, a neke druge pak koje su općepoznate su totalno podcijenjene i ljudi imaju potpuno krivu percepciju o njima. Uzmimo za primjer koprivu; od mlade koprive se može pripremiti varivo i dodati ju salatama, a od nje se može pripremiti i čaj. Svugdje je dostupna, a ljudi je uglavnom ne koriste nego samo izbjegavaju. Jako je dobra za čišćenje organizma, sadrži vitamine A, B i C, kalcij, željezo, magnezij, fosfor, kalij i natrij i sve esencijalne aminokiseline. Izdvojio bih primjerice i metvicu. Ona metvica koja se kupuje nije autohtona za ovo područje, ali postoji i vrsta metvice koja samoniklo rastu na ovom području, a zove se konjska menta ili dugolisna metvica.“
Na izradu vlastitog, personaliziranog baranjskog likera pozvani su svi. „Planiram tako napraviti blog da ljekovito bilje predstavljam prema ljekovitim svojstvima, cvatnji i branju korak po korak, te za svaku biljku napišem poučni/savjetodavni tekst na hrvatskom i mađarskom jeziku. Svi koji žele mogu se pridružiti i napraviti odličan domaći organski proizvod i naravno promovirati zdrav život i boravak u prirodi, a to je ujedno i globalno podizanje svijesti o važnosti zaštite prirode i okoliša.“
Balint otkriva da je za samu bazu potrebno minimalno pet litara domaće rakije, a preporuča se neka neutralnijeg okusa, poput rakije od jabuke, a potom se od svake vrste samoniklog bilja stavlja ona količina koja stane u jednu šaku. Osim samoniklih biljaka u Trian je stavljeno i tri biljna ploda, i to zeleni orah, te crni i bijeli dud.
Specifičnost Triana je i ta što sadrži i baranjsku papriku. „Smatrao sam da se ne smije napraviti baranjski biljni jeger bez paprike, pa sam stoga stavio i jednu ljutu, te jednu blagu feferonu, što u konačnici samom likeru daje jednu spicy notu“, naglašava Balint.
Još jedna stvar bitna u cijeloj ovoj priči jest i to što su sve biljke koje se stavljaju u baranjski liker međusobno kompatibilne, upotreba jedne ne isključuje upotrebu neke druge već one zajedno daju sinergijski učinak i u konačnici sve su u uzajamnoj harmoniji.
Blog na kojem će biti dostupne sve upute vezane za individualnu proizvodnju baranjskog likera kreće uskoro, a moći ćete ga pratiti na web stranici https://dorproject.hr/, te facebook stranici https://www.facebook.com/dorproject.hr.
O AUTORIMA OVOG PROJEKTA:
Balint Juhas
„Kad me netko pita s čime se zapravo bavim, ne mogu odmah točno odgovoriti na to pitanje. Možda bi najbliže objašnjenje bilo da se bavim kreativnošću. Mislim da je to moj pravi poziv. Entuziajst sam i već se dugo godina bavim duhovnim razvojem. Jako volim sudjelovati u programima koje potiču zajedništvo i razvoj. Cilj mi je pomagati ljudima te otkad sam trener i coach dobio sam i alate putem kojega mogu to i učinkovito ostvariti.
Imam dvadesetogodišnje iskustvo u poslovnom sektoru i posjedujem vlastito poduzeće više od deset godina. Od 2012. godine sam projektni manager udruge „Savez Poduzetnika Mađara Hrvatske”, u deset godina smo uspješno proveli četiri velika prekogranična projekta, tako ostvarili mnoštvo manifestacija, edukacija, publikacija te drugih društveno korisnih akcija. Autor sam knjižice koja je objavljena 2018 godine i nosi naziv “Knjiga budućih čarobnjaka”koja se bavi sa zaštitom okoliša i sadrži edukativne igre za djecu. 2021. godine je objavljen moj prvi roman za mlade, pod nazivom nazivom „Vrata“ na koji sam jako ponosan. Knjiga je napisana na mađarskom jeziku a prevedena je i na hrvatski jezik.”
Nenad Milić
Još kao dijete, najviše vremena je provodio izvan kuće, gacanjem po šumarcima, s dalekozorom u rukama, promatrajući ptice i taj zadivljujući svijet prirode. Iako mu je život u svakakvim okolnostima poturao asfaltne korake, školovanja i razne poslove, u njemu je uvijek čučio taj istraživački duh i zov prirode. Prije desetak godina svoj dalekozor je zamijenio fotoaparatom, a male šumarke šumama, livadama, brdima, morima, koncertima i cijelom lepezom društvenih događaja.
Hobi i bezbrižno tumaranje baranjskim šumskim stazama urodilo je brojnim uspjesima na fotografskim natječajima, samostalnim i grupnim izložbama, uz najviše ponosa za one humanitarnog karaktera. Već neko vrijeme aktivno fotografira manifestacije i događanja za turističku zajednicu Baranje. Kako mu to nije jedini posao koji radi, svaki slobodni trenutak koristi za meditativne šetnje prirodom i fotografiranje. Najviše ga privlače i vesele na oko, naizgled, ne toliko fotogenični detalji prirode koje on objektivom i kreativnim pogledom pretvara u zanosne modele, pune čarobne atmosfere.
About Author
