EN PRIMEUR 2019
En primeur je jedinstveni vinski događaj u Hrvatskoj koji posjetiteljima omogućuje da koncem siječnja kušaju mlada vina prošlogodišnje berbe. Kao i mnogo toga u vinskom svijetu i ovaj tip manifestacije potječe iz Fancuske, što sugerira i sam naziv. Kako naziv i govori riječ je o premijernom kušanju mladih vina, te crvenih vina starijih godišta koja tek trebaju doći na tržište. Ovaj event održan je u kristalnoj dvorani zagrebačkog hotela Westin, a organizatori su udruge Graševina Croatica koja okuplja vinare iz sjeveroistočne Hrvatske; Slavonije, Baranje i Srijema, zatim udruga Vina Dalmacije i udruga Hortus Croatiae koja okuplja međimurske vinare.
Najbrojniji su bili vinari okupljeni u udrugu Graševina Croatica. Predstavili su se svi najvažniji vinari s istoka Hrvatske poput Buhača te Papka iz Iloka, Kolara i Pinkerta iz Baranje, Brzice iz Erduta, Krauthakera iz Kutjeva, PP Orahovice itd.
Budući da je moje matično područje Slavonija & Baranja, a i često sam u kontaktu sa dalmatinskim vinima najviše pažnje na ovoj manifestaciji mi je privuklo Međimurje. Kao što je Baranja krajnji sjeveroistočni dio Hrvatske, od ostatka zemlje omeđen rijekom Dravom, tako je i Međimurje krajnji sjeverozapadni „okrajak“ Hrvatske od matice zemlje također omeđen rijekom Dravom. Obje ove mikroregije su zbog geografskih i povijesnih razloga bile pod snažnim mađarskim utjecajem. To se danas u Međimurju ogleda primjerice u etnomuzikologiji, a u Baranji u gastronomiji.
Vinarija Novak locirana je u selu Banfi koje se nalazi tik uz slovensku granicu, a vode ju supružnici Boris i Danica Novak. 2008. godine sagradili su novu vinsku kuću sa suvremeno opremljenim vinskim podrumom, ali uređenim u tradicionalnom, rustikalnom stilu. U asortimanu imaju graševinu, rajnski rizling, silvanac zeleni, sauvignon, chardonnay, muškat žuti, pinot crni i naravno pušipel.
Pušipel je autohtona međimurska vrsta vina dobivena iz sorte Moslavac. Autohtoni međimurski pušipel je lagano, voćno, pitko i osvježavajuće vino. Odlikuje ga miris i okus citrusa i zelene jabuke.
Filip Palašek iz Frkanovca proizvodi rajnski rizling i chardonnay, a svoj vinograd ima na Munđarov Bregu. Kako sam kaže on je već četvrta generacija vinara sa vinograda na Munđarov bregu čija povijest seže do 1837. godine. Cilj mu je stvoriti drugačija i beskompromisna vina spajajući tradicionalne metode sa novim tehnologijama.
Vinska kuća Tomšić smještena je u Železnoj Gori u općini Štrigova. Glava obitelji Alojz Tomšić uz pomoć supruge Tatjane te kćeri Antonije i Barbare već gotovo tri desetljeća vodi vinogradarstvo i podrumarstvo Tomšić. Prvih desetak godina proizvodili su za vlastite potrebe, a koncem devedesetih godina prošlog stoljeća izlaze i na tržište. U proizvodnom asortimanu imaju osam sorti mirnih vina, te dva pjenušca. Vinska kuća Tomšić ima i dvije kušaonice u kojima može ugostiti stotinjak vinoljubaca. U skoroj budućnosti imaju u planu i otvaranje smještajnih kapaciteta.
Vinogradi su im smješteni na tromeđi Železne Gore, Svetog Urbana i Martinuševca u kojima uzgajaju graševinu, rajnski rizling, sauvignon, chardonnay, zeleni silvanac, muškat žuti, šipon (pušipel) i cabernet sauvignon. Vino im dozrijeva u drvenim bačvama, nakon čega prelazi u inox.
U ponudi osim sortnih vina imaju i dvije bijele kupaže (cuvee Tomšić i vino Tomšić), te dva pjenušca (rose Tomšić i Zlatni zvir), te predikatno vino – izbornu berbu prosušenih bobica graševine.
Od vinarija iz Dalmacije najviše pažnje mi je privukla vinarija Terra Madre iz Komarne. Neizbježna je to usputna postaja kada se putuje ka Dubrovniku, a njihov plavac mali i pošip, kao i rose na bazi plavca malog izvrsni su. Tu je naravno i Antun Plančić sa Hvara koji je zaslužan za prvu slavonsko dalmatinski vinski joint venture pod kineskim mentorstvom – Qin wine.
Od slavonskih vinarija koje su na ovoj manifestaciji bile i najbrojnije svakako se mora spomenuti vinarija Krauthaker čiji je vlasnik Vlado Krauthaker ujedno i predsjednik udruge Graševina Croatica koja je suorganizirala ovaj event, a upravo je i njegovo gostoprimstvo i susretljivost glavni „krivac“ što je uopće i došlo do gore spomenute kinesko – slavonsko – dalmatinske vinske kooperacije.
Vina Krauthaker danas se izvoze diljem svijeta, u dvadesetak različitih zemalja, a njihovi vinogradi se nalaze na 45,3˚ paraleli, isto kao i svjetski poznata vinogradarska područja kao što su Piemont, Val du Rhone, Bordeaux i Oregon.
About Author
