WINEOS, SEDMO IZDANJE – DVODNEVNA RAPSODIJA DECENTNOG HEDONIZMA U OSJEČKOM GRADSKOM VRTU
Kraj siječnja u Slavoniji i Baranji u potpunosti je bio u znaku vina; tog dionizijskog nektara i najplemenitijeg eliksira. Vikend nakon Vinceške održao se i sedmi po redu WineOs – sajam vina, delicija i ugodnog življenja, događaj koji niti jedan pravi hedonist ne smije propustiti.
Nakon prošlogodišnje pauze Osijek je ponovno, na dva dana postao vinsko središte Jugoistočne Europe. Grad je to koji se nalazi u središtu svojevrsnog četverokuta koji formiraju glavni gradovi Budimpešta, Beograd, Sarajevo i Zagreb. Od svakog od njih Osijek je udaljen manje od 300 kilometara. Treba naglasiti i da samo u županiji kojoj je Osijek središte postoji četiri vinogorja. Šezdesetak kilometara od grada nalaze se dva vinogorja koja pripadaju vinogradarskoj podregiji Slavonija – Đakovo i Feričanci, a samo tridesetak kilometara od Osijeka nalaze se dva vinogorja iz vinogradarske podregije Podunavlje – Erdut i Vinska majka Baranja.
Zbog odličnog geoprometnog položaja i činjenice da je okružen sa svih strana vinogorjima Osijek je odlično mjesto za održavanje vinskih sajmova, što je opet dokazalo i ovo sedmo izdanje WineOs-a. Posjetitelji su u dvodnevnoj rapsodiji decentnog hedonizma mogli uživati u vinima iz Bosne i Hercegovine, Mađarske, Makedonije, Slovenije, Srbije, te iz većine vinorodnih krajeva Hrvatske, brojnim vinskim radionicama, a i ove godine održane su brojne kuharske radionice.
Sajam je startao u petak u 15.00h, a već petnaest minuta poslije održana je prezentacija aktivnosti Regionalnog centra kompetencija ugostiteljsko – turističke škole Osijek. Aktivnosti škole i RCK predstavili su učenik Fabijan Hajba i njegov mentor Robertino Martinjak. RCK osim programa redovitog strukovnog obrazovanja provodi programe stručnog usavršavanja, cjeloživotnog obrazovanja, te razne oblike formalnog i neformalnog obrazovanja. U okviru jednog od tih programa deset polaznika je steklo titulu wine consultant/conseiller en sommellerie na vinskoj akademiji Cafa Wine School iz Bordeauxa, što je samo jedan od njihovih doprinosa razvitku vinske kulture u Slavoniji i Baranji.
A sam degustacijski dio WineOs-a počeo nam je neočekivano slatko. Kažu da je medovina starija od vina, pa smo upravo sa tim kripto vinom započeli tasting. Mederija Ferbežar iz Vinkovaca osim klasičnog gverca odnedavno proizvodi i Melomel – medovinu sa jagodom, višnjom i vanilijom. Vrlo blizu njihovog štanda nalazio se i izlagački prostor ranča Ramarin iz Garčina. Prije godinu dana posjetio sam ih i uvjerio se osobno da je riječ o najsveobuhvatnijem turističkom kompleksu u Istočnoj Hrvatskoj. Tada su najavili i da kreću u vlastitu proizvodnju vina, a na WineOs-u smo kušali njihov traminac od izborne berbe bobica.
Ilok je kraljevstvo traminca, a poseban doživljaj ove sorte vina pruža traminac Rosamal iz 2015 godine vinarije Papak. Taj traminac proglašen je šampionom u kategoriji suhih traminaca na prošlogodišnjem festivalu traminca održanom na Principovcu. Kad smo već kod hrvatskog najistočnijeg vinogorja treba spomenuti i ostale iločke vinarije koje su nastupile na ovogodišnjem WineOs-u. Kušali smo traminac vinarije Knezović, kao i pregršt traminaca stožerne vinarije iločkog vinogorja – Iločkih podruma.
Poljoprivredna zadruga TRS briljirala je sa crnom kupažom 3C – carménère/cabernet franc/cabernet savignon, vinarija Krešić iz iločkog prigradskog naselja Šarengrad pažnju je između ostaloga plijenila i svojim ružičastim vinom Patris rosé,koje je proglašeno najboljim ružičastim vinom na prošlogodišnjem vinkovačkom festivalu šunke, vina rakije i kulena. Ovaj rosé nastao je kombinacijom pinota sivoga, cabernet sauvignona i frankovke. Rosé Domagoja Buhača nailazio je na standardno dobre reakcije pretežito ženske publike.
Od Iloka ka vojvođanskom dijelu Srijema vode granični prijelazi Neštin i Ljuba. Vinarija „Tri međe i oblak“ nalazi se u Neštinu i na ovogodišnjem WineOs-u predstavili su se sa brojnim sjajnim vinima. Bigfoot je stopostotni chardonnay, Pagan je suhi rosé sa 13.5% alkohola i 3 g neprevrelog šećera nastao od tri sorte vina – cabernet sauvignon 60%/vranac 30%/muscat hamburg 10%, a Vagabundo je cabernet sauvignon sa desetpostotnom primjesom vranca. Neštin se nalazi zapadno od Iloka, a Ljuba južno.
Prvo mjesto poslije Ljube je Erdevik odakle je na WineOs došla i istoimena vinarija. Geronimo je njihova graševina, odnosno grašac beli donedavno u Srbiji nazivan italijanski rizling. Roza nostra je njihov rosé na bazi merlota sa malim primjesama cabernet sauvignona, a Trianon njihov crni cuvée na bazi merlota, cabernet sauvignona i syraha.
Iz istočnog dijela srbijanskog Srijema iliti Cpema, točnije iz Sremskih Karlovaca nastupila je vinarija Vinum, a pri prvom susretu sa upraviteljem vinarije Milanom Radovićem rekao sam mu da moram kušati njihov bijeli cuvée Mustra, kupažu muškata žutog i traminca. Iako je bila najavljena izostala je vinarija Šijački iz srijemskog Banoštora pa nažalost nisam imao priliku kušati njihovu sedušu – autohtonu sortu koju su uspješno revitalizirali. Dan prije samog festivala Ivanu Šijački Majoroši iznenadio je COVID pa nažalost nije mogla doći, a baš na WineOs-u trebala je biti premijerna prezentacija novih etiketa butelja. No tješim se da će biti još prilika za kušanje njihovih odličnih vina. Što se duže čeka to je i veći gušt.
Privremenu utjehu za propušteno uživanje u seduši pronašao sam kod heritage vinarije Tonković koja za razliku od prethodnih vinarija ne dolazi iz Srijema, već iz bačkog dijela Vojvodine, točnije iz Palića kod Subotice koja je uspješno revitalizirala još jednu autohtonu sortu koja je nekoć masovno bila zastupljena u Panoniji – kadarku. U njihovim odličnim kadarkama priliku imaju uživati i svi sudionici vinskog maratona na Paliću.
Nakon vinarija iz Srijema, recimo nekoliko riječi i o izlagačima na WineOs-u iz ostala dva hrvatska vinogorja koja spadaju u vinogradarsku regiju Podunavlje. Erdutski vinogradi su između ostalog prezentirali i svoj odličan pjenušac Meandar, blanc de noirs, vinarija Antunović iz Dalja oduševila me sa svojom bijelom kupažom Jubilea reserve grand selection koja sljubljuje zeleni silvanac, graševinu i chardonnay iz različitih godina berbe. Mlada i agilna vinarija Royal hill estate sa sjedištem u Aljmašu predstavila se sa svojim etiketama Blanc de noir i Rosé de pinot noir.
S njihovim vinima sam se prvi puta susreo na prošlogodišnjem zagrebačkom Vinart grand tastingu u outlet varijanti i oduševio jer nije mala stvar da neka vinarija koja tek započinje svoju tržišnu priču i starta sa dvije etikete odabere kao jednu od njih za naše prilike pomalo ekstravagantan i neuobičajen blanc de noir – bijelo vino proizvedeno od crne sorte pinot noir. Na njihovom štandu nalazila su se i hladno prešana ulja od badema, konoplje, lana, lješnjaka i suncokreta sestrinske tvrtke BB Oil iz Bijelog Brda. Spomenimo tu i vinariju Siber koja je prva u erdutskom vinogradu plasirala pjenušac na tržište, a po meni njihovo najintrigantnije vino je Sibernet dobiveno aromatiziranjem cabernet sauvignona, ojačano alkoholom likera od višnje i dodatno začinjeno cimetom, klinčićima, anisom i crnim paprom u zrnu.
Što se Vinske majke – Baranje tiče oduševio me pinot noir vinarije Kalazić iz 2012. godine, zatim grand cuvèe limited edition/ciconia nigra superior vinarije Josić iz 2018. godine; kupaža syraha, cabernet sauvignona, cabernet franca i merlota. Vinarija Svijetli dvori iz Karanca ima odlična vina, a ako se baš nešto mora izdvojiti to je graševina Jarčevo brdo i cabernet sauvignon koji je bio i dominantan sastojak u jednoj od najboljih crnih baranjskih kupaža koje sam ikad kušao.
Oliver Novački nazvao ju je Atila bič božji i napravio u vrlo maloj količini, specijalno za svog šogora. To vino sam kušao prije više od dvije godine, tijekom posjete baranjskih vinara kutjevačkom vinogorju i taj događaj se trajno urezao u memoriju vinokusca. Nadajmo se da će vinarija Svijetli dvori u bliskoj budućnosti izbaciti i cuvée Atila, second edition.
Pored vinarije Svijetli dvori nalazila se vinarija Pinkert. Na ovom izdanju WineOs-a nisam kušao niti jedno njihovo vino jer sam puni uvid u to što rade i spremaju dobio tjedan dana prije kod njih, u samoj vinariji, a vina je najbolje kušati tamo gdje ona i sazrijevaju, u samom podrumu. Zato sam i intermezzo između dvaju dana festivala iskoristio za osamdeset kilometarski biciklistički izlet po Baranji i posjetu vinskoj meki južne Mađarske – Villányu.
Naravno, na WineOs-u su sudjelovali i vinari iz vilanjsko – šikloškog vinogorja (Villány – Siklósi borvidek), a kušao sam REDy – kupažu koju pravi čitav niz vinarija iz tog vinogorja, a čija je okosnica portugizac. Kušao sam REDy vinarije Bibor birtok iz Šikloša, jer toliko vremena da odem biciklom (i) do Šikloša ipak nisam imao. Na sajmo smo sreli i Samira Nađa, dobrog duha baranjskog vinarstva koji je svoj vinarski know how implementirao u tri baranjske vinarije; Kalazić, Kolar i Zlatno brdo. Na sajmu je nastupila i vinarija Bećaruša iz Gajića, te Kolar iz Suze.
Kada pričamo o Baranji svakako se mora spomenuti i premijerni nastup na WineOs-u nove vinarije Zlatno Brdo iz Zmajevca. U ponudi imaju vrhunsku graševinu iz 2018. i 2020. godine, izbornu berbu pinota sivog iz 2020. godine, cabernet sauvignon iz 2017. godine, kasnu berbu iste sorte iz 2015. godine, a njihovo najintrigantnije vino je Gold cuvée iz 2020 godine. Riječ je o kupaži rajnskog rizlinga, chardonnaya koji je odležavao u drevnim bačvama od slavonskog hrasta, izborne berbe pinota sivog i traminca izborne berbe bobica.
Vlasnik mlade i agilne vinarije Goran Matijević govori nam o velikim planovima za budućnost, a sama vina nam je podrobno prezentirala voditeljica zmajevačke vinoteke i tajnica udruge vinogradara Baranje Zmajevac Gabriella Gerštmajer. Predsjednik ove agilne udruge koja je dosad organizirala čitav niz evenata je najmađi izdanak baranjske vinarske dinastije Gerštmajer – Ivan Gerštmajer Zelember.
Đakovačko vinogorje predstavljala je vinarija Apostol iz Trnave, jedna od vinarija sudionica prvog Zlatnog wineenda održanog početkom listopada prošle godine, a Feričanačko vinogorje predstavljala je Enosophia, donedavno vinskoj publici poznata kao Feravino. Za rebranding su zaslužni Bruketa&Žinić&Grey, pa tako više nema Grasseca i Francesce, ali su tu zato Today blanc i Nice to see you!
Toliku količinu vina morala je naravno pratiti i hrana. Prvog dana festivala cooking show su imali Tomica Đukić i Igor Vlatković. Prošli mjesec i godinu sam ispratio sa odličnom silvestrovskom večerom u režiji chefa Tomice Đukića, a četiri tjedna kasnije opet sam imao čast uživati na WineOs-u u njegovim delicijama, ovog puta tema je bila riječna riba. Chef restorana Citadela iz Vardarca Igor Vlatković je pripremao nakon toga perklet od podolca. Riječ je o jelu koje je postalo pravi hit u nacionalnim okvirima, a u njemu sam imao prilike uživati po prvi put na dan predstavljanja ilustriranog gastro vodiča „Čarobna gastro priča Baranje“, kao prvi iz čitave serije gastro bloggera i novinara koje je ovaj specijalitet oduševio i koji su ovoj deliciji posvetili dužnu medijsku pažnju.
Sljedeći dan na cooking show pozornici nastupali su Saša Vojnović, chef restorana hotela Lug, Mateo Meković, chef restorana Waldinger i Nebojša Rajković, chef restorana Čingi Lingi čarda. Pripremali su specijalitete od riječne ribe, crne svinje i divljači.
Što se izlagača tiče treba spomenuti OPG Novosel iz Gata kod Belišća sa svojim suhomesnatim proizvodima, mesarski obrt Bođirković iz Borova je svoje proizvode pripremao i na roštilju, OPG Sin ravnice Domagoja Vide prezentirao je proizvode od crne slavonske svinje, a PP Orahovica koja se osim vinarstvom bavi i ribnjičarstvom prezentirao je svoje proizvode od ribe. Što se njihovih vina tiče nisam mogao odoljeti, a da ne kušam njihov zeleni silvanac.
Poljoprivredno poduzetnički inkubator iz Drenovaca prezentirao je projekt „Kratki lanci opskrbe i lokalna tržišta iz Cvelferije“, a na njihovom štandu se predstavio i OPG Picek – VRT mala vidrica sa cijelom serijom svojih proizvoda. Predstavili su se i President sirevi, jer sir je odličan kompenzator okusa, a na sajmu je bila i osječka čokolaterija Chade. Za njihove praline dokazano je da se sjajno kombiniraju sa baranjskim tramincima. Ovaj sajam je bio uistinu sveobuhvatan, pa se tako na njemu predstavio i majstor Ivan Grubić iz Belišća sa svojim unikatnim stalcima za vino, tvrtka koja osigurava poljoprivredne usjeve iz Slavonskog Broda i tvrtka Grafika iz Osijeka koja izrađuje vizualna rješenja i etikete za vino.
No vratimo se mi samom vinu. Na štandu vinarije Soldo iz Vetova kušao sam manzoni, jedini manzoni na koji sam naišao na ovogodišnjem WineOs-u. Vino od iste sorte radi i kutjevačka vinarija Krauthaker, ali s obzirom da imaju preko četrdeset etiketa ovog puta ga nisu donijeli. Ali zato je tu bio čitav niz drugih odličnih vina. Iz Kutjeva su još bile prisutne vinarije Adžić, Galić i Kutjevo d.d. koje je predstavilo svoje Traubi vino koje se radi od 50 % vrhunske graševine i 50 % mošta muškata ottonela.
Iz novogradiškog vinogorja na WineOs-u sudjelovala je vinarija Kraljić iz Rešetara i predstavila svoje aromatizirane vinske koktele iz linije Markus. Iz virovitičkog vinogorja dolaze vina Apolitico. „Čarugu“ i „Anđela s Greškom“ kušali smo u njihovom podrumu sredinom rujna prošle godine direktno iz tankova, a na WineOs-u su se pojavili u buteljiranoj verziji. Kušao sam njihov Maestoso, chardonnay, sur lie iz 2020. godine koji je godinu dana odležao u hrastovim bačvama. Maestralno vino, kako i samo ime sugerira.
Moslavina se predstavila naravno sa svojim škrletom, a vino koje me je posebice oduševilo je bio muškat žuti Antuna Glavica. Sjajna je i njihova kupaža bijelih vina Marmor collis. Jug Hrvatske predstavljale su vinarije Rizman, Volarević i Grabovac.
Iz Slovenije je na WineOs-u nastupila vinarija Guštin; odličan merlot iz Vipavske doline, a jedan od najfrekventnijih štandova je bio onaj Brzanov artisan winery iz Makedonije. Vinarija Povratak iz Žepča predstavila se sa čitavim nizom zanimljivih vina. Kušao sam njihov Müller – Thurgau, odnosno Rizvanac jer to vino se rijetko može kušati. Vinarija Jungić iz Markovca kod Banja Luke izvrsno je iznenađenje ovogodišnjeg WineOs-a. Tamjanika im je odlična, a Šikar premium fantastična crna kupaža.
Od žestica moraju se spomenuti gin, absinth i beer brandy OPG-a Bošnjak iz Sičica, te rakije Jedna iz Osijeka i njihov Little gipsy gin čija je alkoholna baza četverostruki destilat stare sorte višnje po imenu cigančica.
I dva festivalska dana su bila prekratka da se sve obiđe i sa svima porazgovara, a kamoli da se sve ili barem veći dio toga kuša. Ovogodišnji WineOs zaključio sam čašom sauvignona na štandu vinarije Kaptol. Imaju sjajna vina i grade pravi vinski resort, jedinstveni kompleks takvog tipa u Slavoniji, a od prošle godine mjesto Kaptol ima i svoju verziju wine & walka koju su nazvali Ideš & Piješ!, a na kojem je naravno sudjelovala i vinarija Kaptol. I što reći na kraju nego: dva dana WineOs-a, dva dana čistog uživanja!
About Author
